Povijest hrvatskog sjevernog susjeda je usko vezana uz našu, a govori jezikom koji je sličniji estonskom ili finskom nego bilo kojem indoeuropskom jeziku. Mađari su naselili područje Panonske nizine u 9. stoljeću te pljačkali prostor gotovo cijele Srednje Europe. Kada ih je franačka vojska dočekala kod Augsburga na današnji dan 910. godine, uz pomoć pametnih taktika pobijedili su i nastavili provaljivati u Njemačku, pa čak i u Francusku.
Tijekom ranog srednjeg vijeka Europa je bila meta mnogim novim plemenima koja su dolazila iz Azije. Naselila su je razna germanska i slavenska plemena te su se počela miješati s domaćim stanovništvom. Međutim, krajem 7. i početkom 8. stoljeća te seobe su prestale. Formirana su kraljevstva, ratovi su bili tek lokalni i nastajao je feudalizam.
9. stoljeće u Europu će ponovo uvesti nemir. Sa sjevera počinju pljačke Normana, odnosno Vikinga koji će opustošiti Veliku Britaniju i cijeli Baltik, a s juga napadaju Saraceni - muslimanski gusari željni dobrog plijena.
Da ne bi samo sjever i jug nadrapali već i ostatak Europe, pobrinuli su se Mađari. Stižu u Europu tijekom 9. stoljeća i prvo što rade su pljačkaški pohodi po cijeloj Europi. Bili su vješti konjanici i iskusni ratnici, a kad bi ih dočekala profesionalna vojska, znali bi iskoristiti posebne vojne taktike kako bi ipak pobijedili.
Mađari protiv njemačkog saveza
Posebne taktike trebale su im 910. godine. Vojska od raznih njemačkih državica i kneževina odlučila je zaustaviti njihove provale. Bitka se odigrala pored grada Augsburga i završila vrlo uvjerljivom mađarskom pobjedom.
Oni su se, uočivši da ratuju protiv vojske veće od svoje, odlučili početi povlačiti. Njemački vojnici shvatili su to kao bijeg s bojišta i nasrnuli su na njih, ali Mađari su im pripremili zamku. Kako se vojska razjedinila, mađarska konjica napala je s boka i tako je slomila.
Potom su slijedili kaos i neredi među njemačkom vojskom, a Mađari su počeli klati. Bitka kod Augsburga bila je katastrofalan poraz za germansku vojsku.
Nakon toga Mađarima je bio otvoren put u Srednju Europu. Opljačkali su južne njemačke gradove, kao i one sjeverne, od kojih je najviše nastradao Bremen. Neki pohodi uključivali su pljačkanje čak i francuskih gradova, a najambiciozniji pohodi završili su na Iberskom poluotoku. Zaista, strah od Mađara bio je općeprisutan u Europi.
Idućih pedesetak godina pljačke su se nastavile, sve dok se njemačka vojska nije ponovo okupila pod Otonom I. i zaratila s Mađarima. Druga bitka kod Augsburga odigrala se 955. godine, ali ova je završila njemačkom pobjedom. Mađari su napokon poraženi i njihove su pljačke od tog trenutka rijetke i malobrojne. Otad se više bave unutarnjim pitanjima i formiraju svoju državu.
U međuvremenu se pokrštavaju i naseljavaju područja koja su i danas njihova. Početkom 11. stoljeća osnivaju srednjovjekovnu državu pod kršćanskim prefiksom. Priznaje ih papa u Rimu, potom ostala kraljevstva u Europi. Do kraja idućeg stoljeća uključit će se u borbe za hrvatsku krunu, a Pactu Conventu potpisat će 1102. godine, kad počinje povijest hrvatsko-ugarskog kraljevstva.