Screenshot: HRT
DRŽAVNI tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ante Čikotić održao je u petak sastanak s predstavnicima udruga za zaštitu potrošača vezano uz problematiku razdjelnika topline. Na sastanku su sudjelovali predstavnici Regionalne organizacije zaštite potrošača, Udruge za zaštitu potrošača „Razdjelnici topline“ i Udruge „Energovi pingvini“.
Predstavnici udruga izrazili su zadovoljstvo otvorenim dijalogom te su upozorili da je bivša Vlada zakonom iz 2013. godine kojim je uvedena obaveza ugradnje razdjelnika, a, navode, bez studije tehničke izvodljivosti i ekonomske analize, oštetila hrvatske građane. Predstavnici udruga su, također, istaknuli nužnost izmjene zakona.
"Iznijeli smo naš stav da je taj Zakon loš i ne štiti interese hrvatskih građana. Smatramo da je ZTTE donesen nepromišljeno, bez adekvatne pripreme i javne rasprave, a Direktiva 2012/27 EU, implementirana potpuno pogrešno, bez potrebnih studija tehničke izvodivosti i ekonomske isplativosti ulaganja", priopćili su predstavnici potrošača. Time je, drže, 170.000 hrvatskih obitelji teško oštećeno, što je u konačnici i rezultiralo brojnim zahtjevima za ocjenu zakonitosti i ustavnosti toga zakona upućenim Ustavnom sudu.
Državni tajnik Čikotić poručio je kako će Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ići u izmjene postojećeg zakonodavnog okvira, a s ciljem donošenja najkvalitetnijeg rješenja će se razgovarati sa svim uključenima i zainteresiranima za ovu problematiku.
U većini zemalja EU-a ne postoji obveza ugradnje razdjelnika
O tome što se točno zbiva u priči s razdjelnicima topline u Studiju 4 HRT-a govorila je dr. Ljiljana Mrkonjić iz udruge za zaštitu potrošača 'Razdjelnici topline'.
Direktor riječkog distributera Energo priznao je 21. travnja da su dotad imali 4,5% tehnički nemogućih računa. Dakle, u jednoj zgradi s 200 stanova svaki mjesec 9 ljudi dobit će račun koji prema snazi radijatora u stanu - nisu mogli napraviti. Poduzeće koje obračunava impulse s razdjelnika i distributer imaju pravo takve račune po svojoj volji promijeniti, a potrošač nema nikakv uvid ni kontrolu nad svojim računima, tvrdi.
"Mnogi potrošači nisu uopće svjesni da razdijelnici nisu egzaktna mjerila potrošnje i ne podliježu kontroli Državnog zavoda za mjeriteljstvo. Razdjelnici procjenjuju koliko je jedan potrošač u zgradi potrošio u odnosu na druge, ali to rade prilično netočno. U ovakvim slučajevima institucije su dužne poništiti sve račune u zgradi. Nismo imali slučaj da se takvo poništavanje ikad dogodilo", kazala je Mrkonjić. Sadašnji je pravilnik, kaže, toliko nedorečen da zakon stavlja potrošača u nepošten položaj. U većini zemalja EU-a ne postoji obveza ugradnje razdjelnika, dodala je. Nije željela govoriti je li to u Hrvatskoj učinjeno s određenom namjerom.
"U veljači ove godine zemlje EU-a očitovale su se o implementaciji direktive o uvođenju razdjelnika i 60% njih smata da je dobro što direktiva kaže da se individualno mjerilo treba primjeniti tamo gdje je tehnički izvodivo i ekonomski isplativo te da treba sagledati specifičnost situacije u svakoj zemlji", kazala je Mrkonjić. Dodaje također da su zgrade u Njemačkoj većinom u vlasništvu jedne osobe, pravne ili fizičke. "Interes je vlasnika da smanji troškove i ne plaća grijanje u neiznajmljenim stanovima", pojasnila je. "Čak i u takvoj Njemačkoj 30 do 50 posto računa uvijek se naplaćuje po kvadratima. Samo onaj dio preostale potrošene energije naplaćuje se po razdjelnicima", dodala je.
Također, kazala je, u Njemačkoj koja ima dugu tradiciju 'razdjelnika' već su veoma dugo u primjeni razdjelnici koji rade na principu isparavanja. Takvi razdjelnici stoje od 1 do 3 eura. Njihovu ugradnju plaća gazda - vlasnik zgrade, a ne stanari. Očitavanje takvih razdjelnika ne naplaćuje se. Osim toga, Bundestag je izdao preporuku kako nije ekonomski isplativo da se takvi razdjelnici zamijenjuju skupim, elektronskim. Upravo takvi su razdjelnici zakonom nametnuti građanima Hrvatske. Odgovornu za ovakvo stanje smatra cijelu prošlu vladu koja je u Saboru donijela zakon, a o njemu raspravljala 10 minuta.