Screenshot: HRT
TEMA današnjeg Otvorenog bilo je izvješće Komisije koja je zatražila rezanje troškova na, primjerice, javnoj upravi i koja je poručila kako nije bilo dovoljno reformi.
O tome kako se riješiti uhljeba, razgovarali su Lovro Kuščević, Milan Račić, Boris Pleša, Vedran Đulabić i Duje Bonacci.
Račić: Sustav koji imamo je izmislio zli genij
Bonacci, koji je radio u Ministarstvu obrazovanja, upitan je je li on uhljeb
"Ispada da sam ja po prilogu shvatio da nisam pravi uhljeb. Moji nadređeni bi me spustili i niže da mogu", rekao je i dodao kako je u Ministarstvu obrazovanja i sporta već deset godina i kako zadnjih šest mjeseci nema posla.
"Ono što sam radio su mi oduzeli i tražio sam sporazumni raskid ugovora, a odgovor nisam dobio, ali sam dobio tužbu DORH-a", rekao je. Voditelj je dodao kako su iz ministarstva poručili kako je DORH-u prijavljen jer nije predao izvješće o jednom projektu koji je vodio sedam godina.
"Ministri i prije ministrice Divjak nisu imali nikakve primjedbe, a imali su izvješća. Ono što je sporno je da je Maro Alavanja objavio u medijima da se vodi istraga protiv mene jer ima nekih nepravilnosti, a to je podloga da ga tužim za klevetu", rekao je i dodao kako sve teče od par kolegica koje žele voditi njegov projekt i kako se tu radi o mobingu.
Bonacci: Količina uhljeba u ovom mandatu je eksplodirala
Upitan je i ima li u ministarstvu još uhljeba, a odgovorio je da ih ima.
"Mogu reći da je u ovom mandatu to eksplodiralo. Kadroviranje ljudi koji nisu kompetentni, a trpa ih se na veće koeficijente i plaće, a one koji odrađuju posao se odbacuje", rekao je i dao primjer natječaja za stipendije studenata.
"Projekt su vodile tri jako kompetentne kolegice, a ove godine su posao dobili šestorica službenika zaposlenih na ugovor o djelu. Zašto, tko je to odredio, ne znam", rekao je Bonacci.
Kuščević: Uhljeba nigdje nema
Ministar Kuščević je pak rekao kako uhljeba nigdje nema te da je to ružan naziv, a upitan kako bi nazvao nekoga tko ne radi na poslu nego, primjerice, čita novine, odgovorio je da je to neradnik.
"Mi možemo priznati da danas u javnoj upravi postoji jedan veliki nered, ali taj nered je napravio netko prije nas. Naravno da to treba urediti. Ja, evo, vjerujem da ćemo novim Zakonom u suradnji sa sindikatima naći najbolja rješenja i iznaći način da se stvori sustav nagrađivanja i kažnjavanja", rekao je.
Ispričao je i kako će se zakonom uvesti nagrađivanje koje će se kretati u 13 razreda, a ovisno o radu zaposlenika. Moći će napredovati ili nazadovati, a bit će uvedeno i izvanredno nagrađivanje. Dodao je i da će se moći govoriti više o tome kada Zakon dođe u javnu raspravu.
"Neće biti moguće dijeliti napredovanje šakom i kapom u viši platni razred", rekao je Kuščević.
Poručio je i kako je izazov uredba o načinu ocjenjivanja te da u ministarstvu žele da se ocjena zaposlenika mjeri prema rezultatima rada, ocjeni nadređenog i ocjeni korisnika usluge te ocjeni kolege.
Bonacci: Problem javne uprave je menadžment
Bonacci je rekao pak kako smatra da nije problem u motivaciji nego u menadžmentu.
"Iz perspektive jednog službenika koji je neradnik, ne da ne radim, nego učim hrpu stvari koja će mi trebati za moj biznis... Većina kolega su ljudi koji su došli motivirani da nešto naprave i učine život smislenim s nečim što rade. Problem ministarstva i javne uprave je menadžment. Na tome cijela stvar pada. Imate ljude koji nikada nisu menadžirali i kao da su pali s Marsa. Dok se njih ne bude ocjenjivalo, od toga nema ništa", zaključio je.
Kuščević je potom govorio o e-projektima za koje kaže da će uvelike olakšati život građanima.
"Žali Bože što je netko šest godina radio na e-sustavima, a ja sada sve moram rušiti i raditi ponovno", rekao je i dodao kako se radi na novim ugovorima koji će svaku instituciju u državi povezati u jedan sustav i kako više neće biti potrebe ići po raznim šalterima po razne potvrde te kako će do kraja ove godine biti povezano sigurno 30 institucija, a do kraja mandata sve institucije u državi.
Pleša: Treba misliti i na financije
Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, Boris Pleša, poručio je, pak, kako treba razmisliti i o financijskom dijelu kolača.
"Dosta se ovdje koristi taj termin uhljebljivanja pa se svi državni službenici takvima percipiraju, a to nije istina. Ljudi koji su u sustav ušli preko natječaja i korektno rade svoj posao ne mogu se takvima nazivati", rekao je, a upitan što je s natječajima za koje se zna ishod unaprijed, poručio je kako misli da nije to baš tako.
"Mora postojati politička razina ljudi koji se mijenjaju na čelnim mjestima u ministarstvima, neovisno o tome tko je dobio izbore. Kada dođe do promjene na izborima, zna se tko se mijenja. Tu imamo problem. Mora se točno znati tko s politikom dolazi, a tko odlazi. Oni koji su izabrani kako sam govorio trebaju biti potpuno neovisni", rekao je i dodao kako novi zakon treba upravo to omogućiti zaposlenicima.
Rekao je kako njegov sindikat podržava novi zakon i surađuje s ministarstvom.
Đulabić: Imamo ljude koji su došli doslovno s ceste, a sada rade u upravi
Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu, prokomentirao je, pak, kako neki zaposlenici nisu kompetentni te kako se reforme ne mogu bazirati na optimizmu.
"Imamo dojam da sutra ništa više neće biti isto. Oprostite, ali to neće biti tako. U nekim slučajevima imamo ljude koji su došli u urede doslovno s ceste, a dana rada u upravi i javnom sektoru nemaju i sada oni nekoga trebaju ocjenjivati. To su pravi uhljebi. Reforma se kod nas svodi na taj relativni optimizam. Nije naš problem neusklađen zakonodavni okvir, mi ne znamo voditi reforme. Priče o tome da ćemo mi uvesti e-ovo ili e-ono, to je problem jer to u zakonima ne stoji. Ja bih volio da se nešto dogodi ali nemam taj optimizam", rekao je i prokomentirao kako je Komisija napredak u javnoj upravi ocijenila nulom.
Ministar Kuščević je tada pak rekao kako Komisija nije s nulom ocijenila napredak u javnoj upravi.
"Nije Komisija rekla da je napredak nula. Volio bih i da je gospodin koji je bio savjetnik SDP-a tako dobro savjetovao SDP da ja danas nemam posla i da mogu biti odličan ministar. Možete i imate pravo biti skeptični. Naši programi su javni i dostupni", rekao je.
"Pošaljite to u Bruxelles da vide to za sljedeći izvještaj", dodao je Đulabić.
"Da se radilo u 2015. i 2016., bilo bi rezultata u 2017.", odvratio mu je Kuščević.
Bonacci kaže da u ministarstvu ne žele napredak samo da pripravnici imaju što raditi
Bonacci je tada ispričao jedan primjer iz vremena kada je radio u ministarstvu.
"Jedan primjer samo, ministar je spomenuo projekte informatizacije, a gospodin Đulabić nosanje papira na deset mjesta. Evo jedan primjer iz prakse. Dakle, izdavao sam potvrdu da je sveučilište akreditirano, a soba do mene je vodila natječaje iz EU sredstava. Dakle, stranka je tražila papir koji sam ja izdavao, ja sam im to morao poslati da bi oni taj papir priložili i dostavili s dokumentacijom mojim kolegama u susjednoj sobi.
Ja sam govorio da ja napravim sustav da na klik imamo dostupno sve jer sam se bavio programiranjem, ali rekli su da ne treba, da to mora informatika, a oni su u informatici rekli da nemaju novca. Ja sam htio, i još par ljudi u ministarstvu koji su imali znanja u informatici, da to napravimo, ali nisu htjeli samo da se može iskorištavati kapacitet tih pripravnika koji su u ministarstvu", zaključio je i još jednom pojasnio kako je išlo izdavanje potvrde koja je kružila od njega do stranke pa do sobe pokraj njega.
"Oni meni poštom pošalju zahtjev, ja taj zahtjev napravim, ja šaljem njima poštom dokument, a onda oni opet sa svom dokumentacijom šalju u sobu do mene", pojasnio je.
Đulabić je pak na kraju prokomentirao kako sustav ne može počivati na dobroj volji zaposlenika.
"To je problem ministarstava, ovim stvarima se nitko ne bavi, ne može sustav počivati na dobroj volji jednog službenika koji nešto zna pa će nešto i napraviti. To je dug put koji se neće napraviti tijekom noći i s time se treba pozabaviti."