AGENCIJA Moody's podigla je rejting Hrvatske za jedan stupanj, na 'Ba1', ističući pojačane institucionalne kapacitete i politički okvir na ulasku u ključnu fazu pristupa eurozoni i smanjenu izloženost dugu u inozemnoj valuti.
Hrvatska je u srpnju, usred poremećaja koje je prouzročio koronavirus, primljena u Europski tečajni mehanizam (ERM) II, uspješno zaključivši pripremnu fazu za ulazak u eurozonu zahvaljujući opsežnom programu reformi, konstatira agencija.
Efikasnost hrvatskih mjera poboljšana je u proteklim godinama, ocjenjuje Moody's, zaključivši da su vlada i središnja banka osigurale predvidljiviji i stabilniji okvir za ekonomsku aktivnost u vrlo neizvjesnom okruženju.
"Mjere za koronakrizu su bile efikasne"
Mjere poduzete kako bi se ublažio utjecaj pandemije koronavirusa bile su pravodobne i efikasne, smatra agencija.
Hrvatska će po procjeni Moody'sa i dalje provoditi solidnu ekonomsku i financijsku politiku, budući da će ulazak u eurozonu zahtijevati održivu ekonomsku konvergenciju i spremnost na sudjelovanje u bankovnoj uniji.
Ispunjavanje kriterija ekonomske konvergencije već je poodmaklo, kao što pokazuje izvješće Europske središnje banke (ECB) za 2020. godinu, primjećuje agencija.
Gledano iz makroekonomske i bankovne perspektive, bliska suradnja HNB-a i ECB-a i uključivanje osam najvećih banaka koje posluju u Hrvatskoj pod nadzor ECB-a dodatno će poboljšati regulatorno okruženje i potaknuti usvajanje najboljih praksi, smatra Moody's.
Fiskalni kreditni profil Hrvatske poboljšan je unatoč negativnom utjecaju pandemije koronavirusa, konstatira agencija.
Hrvatska dominantno izdaje obveznice u eurima a ulazak u Tečajni mehanizam II dodatno ublažava rizik smanjenog fiskalnog prostora u slučaju slabljenja valute.
Prošle je godine 71,4 posto duga opće države bilo denominirano u eurima, manje nego u 2016. kada je udio iznosio 73,8 posto. Udio obveznica denominiranih u kunama porastao je pak s 22 posto u 2016. na 28,4 posto u 2019.
U Moody'su procjenjuju da bi Hrvatska mogla ući u eurozonu bliže 2025. godini, s obzirom na jako neizvjesno okruženje i obavezu provedbe reformi nakon ulaska u ERM II.
Privremeno pogoršanje, pad BDP-a 8,6 posto
Hrvatski će se dug ove godine povećati s obzirom na pandemiju koronavirusa, procjenjuje agencija.
Gospodarstvo će ove godine pasti 8,6 posto zbog utjecaja pandemije na ponudu i potražnju, procjenjuju u Moody'su, podsjećajući da teško pogođeni turizam čini četvrtinu gospodarstva, kada se uzmu u obzir izravni i neizravni efekti.
U takvim uvjetima proračunski deficit Hrvatske porast će ove godine na 7,5 posto BDP-a, a dug na 88,5 posto BDP-a. Iskazan udjelom u prihodima, bit će gotovo dvostruko veći i iznosit će 192,5 posto.
Naglo pogoršanje metrike duga bit će privremeno, procjenjuje agencija i prognozira postupno njegovo smanjenje u 2021. godini, kada bi, iskazan udjelom u BDP-u, trebao pasti na 86,7 posto, te na 85,9 posto u 2022.
Smanjenje bi trebao poduprijeti postupni oporavak gospodarstva i štedljiva proračunska politika vlade, fokusirana na ispunjavanje mastriških kriterija.
Viši teret duga donekle će ublažiti snažna, poboljšana metrika dostupnosti financiranja, smatra Moody's, prognoziravši pad kamata iskazanih udjelom u BDP-u s 2,2 posto u 2019. na 2,0 posto u 2021. Iskazane udjelom u prihodima, trebale bi pasti sa 4,7 u 2019. na 4,2 posto u 2021. godini.
Dug veći nego u sličnim zemljama
Stabilni izgledi odražavaju snažnije institucije u usporedbi sa sličnim zemljama i manju podložnost riziku. Dug je veći nego u sličnim zemljama, ali njegova je cijena prihvatljiva, a rizik duga u inozemnoj valuti smanjen ulaskom u Tečajni mehanizam II.
Imovina po stanovniku daleko je veća nego u usporedivim zemljama, ali Hrvatska je relativno malena, njezino gospodarstvo raste sporije i bilježi više oscilacija, objašnjava agencija stabilne izglede za kreditni rejting.
Protuteža poboljšanim ekonomskim pokazateljima i institucionalnim kapacitetima pojačani je rizik trajnih posljedica u gospodarstvu i proračunu koje bi iza sebe mogao ostaviti drugi val pandemije koronavirusa, uz potencijalno negativan utjecaj na domaću i vanjsku potražnju, zaključuju.
Moody's je od ožujka 2016. godine držao hrvatski kreditni rejting na Ba2, dva stupnja ispod investicijske kategorije, a od tada je samo mijenjao izglede, sa stabilnih u ožujku 2016. na pozitivne u ožujku 2017., a pozitivne u travnju 2019. godine.
Druge dvije velike agencije za kreditne rejtinge - Standard&Poor's (S&P) i Fitch, kreditni rejting Hrvatske drže na investicijskim razinama, što su potvrdile i tijekom ove godine.
Tako je S&P u rujnu potvrdio kreditni rejting Hrvatske BBB-/A-3, uz stabilne izglede, a u lipnju je to učinio i Fitch, koji je potvrdio dugoročni kreditni rejting Hrvatske BBB-, uz stabilne izglede.
Nakon objave Moody'sa premijer Andrej Plenković odmah je sazvao presicu. Održat će se u 13 sati.