Foto: FAH
No, krenimo redom.
Rastrošnost, bezakonje, sukob interesa...
Radmanovo vrijeme pamtit će se po sukobu interesa, sumnjivom poslovanju tvrtke, ugovorima vezanim za ZAMP teškim gotovo 70 milijuna kuna, kršenjem zakona te rastrošnosti.
No, nakon što su vladajući počeli gurati svoje kandidate na mjesto ravnatelja HRT-a i to: Ivu Banca, Josipa Jurčevića, Jakova Sedlara, Miljenka Manjkasa, Brune Esih i Velimira Bujanca, postavlja se pitanje kako će se birati novi ravnatelj i može li HDZ računati na ravnatelja iz svoje kvote?
Čini se da ipak ne može, jer bi to značilo izravno kršenje stranačkih pregovora s MOST-om.
Prema dosadašnjoj zakonskoj proceduri, Radmana prvo treba razriješiti, a onda se bira v.d. ravnatelja HRT-a. Nakon toga raspisuje se natječaj, a kandidati idu pred Odbor za medije. Sabor većinom glasova, odnosno s najmanje 76 ruka zastupnika, bira novog ravnatelja HRT-a.
Ako bude u skladu sa zahtjevima MOST-a, na koje su pristali i SDP i HDZ, birat će se dvotrećinskom većinom, odnosno s najmanje 101 glasom zastupnika.
Nakon posljednjih parlamentarnih izbora, kada je MOST pregovarao i sa SDP-om i HDZ-om birajući najboljeg koalicijskog partnera, nudili su tzv. kartice - područja na kojima će ostvariti reforme. Jedna od tih kartica pokrivala je i medije, odnosno medijsku politiku, a pred potencijalne koalicijske partnere nudio se izbor: Ili uzmi ili ostavi.
U slučaju odbijanja MOST je najavljivao i jednostrani prekid pregovora.
MOST: Ravnatelj HRT-a i HINE dvotrećinskom većinom
U kartici MOST-a Medijska politika - Oblikovanje i provedba medijske politike stoji da se čelnici "javnih medija kao i nacionalnog regulatornog tijela za medije biraju dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru.
Isto tako, MOST je nudio HDZ-u i SDP-u da se unaprijede Ustavni i zakonski okvir, odnosno objedine Zakon o medijima i Zakon o elektroničkim medijima, Zakon o HRT-u, Zakon o HINA-i, kako bi dvotrećinski izbor bio moguć.
U kartici stoji i rok, a to je odmah prva godina mandata.
SDP misli da je sve moguće u prvoj polovici godine
SDP je pristao na sve zahtjeve MOST-a, te zaključio kako je zakonski okvir moguć u vrlo kratkom roku i to u prvoj polovici 2016. godine.
"Što se tiče Medijske strategije, MK je u 2014.i 2015.organiziralo preko 20-tak javnih rasprava o problemima sektora medija; pripremljen je opsežan pismeni dokument koji sažima sve prijedloge i primjedbe iz Javne rasprave, i spreman je za saborsku raspravu ; Nacionalnu strategiju medijskih politika moguće je donijeti u prvoj polovici 2016.godine, nakon čega slijedi izrada prijedloga čitavog seta tzv."medijskih zakona", stajalo je u odgovoru SDP-a.
HDZ pristao na 2/3 većinu
HDZ je također pristao na to da se ravnatelj bira 2/3 većinom.
"DA, potpuno podržavamo potpunu reviziju i reorganizaciju rada HRT-a, te potpunu izmjenu načina upravljanja na HRT-u. To se posebno odnosi na izbor (mogućnost izbora 2/3 većinom u Saboru) i ovlasti glavnog ravnatelja, a napose obveze dostupnosti informacija o financijskim primanjima upravljačkih i uredničkih struktura na HRT ( uključujući i anekse)", stajalo je u odgovoru HDZ-a na zahtjev Mosta.
HDZ je rekao i da je suglasan i s paketom medijskih zakona.
Nastavak medijske politike
Naime, MOST je tražio i od HDZ-a i SDP-a da se osigura održiv sustav javnih potpora medijskoj proizvodnji te novinarskom i autorskom radu u javnom interesu, izbacivanje kaznenih djela protiv časti i ugleda iz Kaznenog zakona, te potaknuti donošenje Kolektivnog ugovora za medije i osigurati provedbu Zakona o radu u medijima.
HDZ je sa svojim koalicijskim partnerima pristao da bi nakon provedene analize rada neprofitnih medija i izrade Medijske strategije bili suglasni s mogućnošću sustava javnih potpora novinarstvu temeljenom na javnom interesu.
"Potrebu veće transparentnosti pri dodjeli sredstava i prevenciji sukoba interesa, dopunjavanje kriterija na način da se potiče i objava sadržaja koji čuvaju i promiču hvatski kulturni identitet, djelotvorniju valorizaciju kvalitete proizvedenih sadržaja", stajalo je u odgovorima HDZ-a.
No, novoizbrani ministar kulture Zlatko Hasanbegović nije radio analizu rada već je prvog radnog dana ukinuo Povjerenstvo za neprofitne medije.