SINDIKALNI čelnik Vilim Ribić jučer je (još jednom) odradio zapaženo gostovanje na televiziji.
Gostujući na N1 televiziji, Ribić je komentirao božićnice u državnom i privatnom sektoru, naglasivši da je ljut "što se apostrofiraju takva trivijalna pitanja kao što su božićnica, regres i naknade".
"I ljudi će u privatnom sektoru dobiti", kazao je Ribić odgovarajući na pitanje o božićnicama u javnom i državnom sektoru.
"A neće baš", primijetila je voditeljica.
"Negdje će dobiti, negdje neće dobiti. Ta umjetna podjela između javnog i privatnog sektora, to inzistiranje na tome, pa i kroz ovakva pitanja kao što su božićnice, potpuno je, po meni, bezumna", kazao je.
Dalje je, dodajmo i to, zaključio kako nije pametno i smisleno smanjivati potrošnju. Poduzetnike je prozvao zbog neznanja.
"Nikome ne pada na kraj pameti smanjivanje potrošnje jer je lekcija iz prošlog desetljeća naučena. Zato je sada važan makroekonomski aspekt. Ovo što sada rade naši poduzetnici, pa i dio medija koji su isto tako poduzetnici, oni isto tako žele smanjivati troškove, zapravo je potpuno nerazumijevanje toga što se događa na makroekonomskoj i na globalnoj ekonomskoj sceni", kaže Ribić, a prenosi N1 televizija.
Kako dolazi do božićnica u javnom i državnom sektoru, a kako u privatnom?
Ono što Ribić zaboravlja ili želi zaboraviti je kako dolazi do božićnica u javnom, a kako u privatnom sektoru.
Javni i državni sektor ovisni su o proračunu. Oni svoje plaće dobivaju iz proračuna koji se, pak, puni porezima i raznim doprinosima. Najznačajniji porezi su PDV i razne trošarine i njih plaćaju svi građani praktički kad bilo što kupe - od kruha do goriva.
No, značajna suma novca u državni proračun se slijeva kroz druge poreze i trošarine koji su vezani isključivo uz gospodarsku djelatnost. Svaka firma u Hrvatskoj dužna je plaćati gomilu poreza i doprinosa te raznih trošarina - kojih u Hrvatskoj ima na desetke, a ovise o vrsti posla kojim se pojedinac iz privatnog sektora bavi. Ne treba zaboraviti ni prisilna članstva - svaka firma u Hrvatskoj, primjerice, obavezna je biti član Hrvatske gospodarske komore čijem se bivšem šefu sudi za milijunske pronevjere.
Novcem koji uplati privatni sektor plaćaju se medicinske sestre. Ali i brojni paraziti s kojima se nijedna vlada ne obračunava
Sav taj novac koji privatni sektor uplaćuje u proračun služi servisiranju javnog i državnog sektora.
To znači da se od tog novca grade ceste, bolnice te vrtići i škole s kojima se često licitira u javnosti. Tim novcem financiraju se liječnici, medicinske sestre i ostali zdravstveni djelatnici koji svojim požrtvovnim radom u vrijeme pandemije kako-tako održavaju zdravstveni sustav na životu.
No, tim novcem, a to se često pokušava sakriti, financiraju se raznorazni uhljebi, prekomjerne i izmišljene općine i gradovi, besmislene županije, razni HGK-ovi u koje se nitko ne bi učlanio da može birati ili razni HRT-ovi koje nitko ne bi gledao ni plaćao da ne mora. Tim novcem se financiraju razni izmišljeni poslovi ili preko veze dovučeni loši i nesposobni kadrovi. S tim i takvim kadrovima, kojih je jako puno, nijedna vlast se ne želi obračunati zbog raznih, mahom dnevnopolitičkih, razloga. A onda se taj i takav kadar skriva iza vrijednih i debelo potplaćenih radnika javnog sektora.
Državna potrošnja iz godine u godinu sve veća
Sve to - od najvrednije i najpožrtvovnije medicinske sestre do uhljeba koji spava u besmislenoj državnoj agenciji - spada u državnu potrošnju.
A ona godinama raste.
Primjera radi, a ovo je podatak s kraja 2018. godine, državna potrošnja 2003. godine iznosila je 79.1 milijardu kuna, da bi taj broj 2017. bio 146.1 milijardu. To je porast za 67 milijardi kuna.
Svih tih godina broj ljudi koji žive u Hrvatskoj se smanjivao, što je posebno došlo do izražaja nakon ulaska Hrvatske u EU. Istovremeno, javni i državni sektor su bujali i trošili sve više. Ukratko, privatni sektor koji iz godine u godinu stenje pod ogromnim poreznim i raznim drugim opterećenjima iz godine u godinu financira sve glomazniji državni sektor.
2020. godina je zbog koronakrize donijela rekordan pad i sad prijeti kolaps cijele privrede. To, s nekom odgodom ali nesumnjivo, vodi prema kolapsu cijele države. Poduzetnici posljednjih mjeseci zbog toga traže državu da dugoročno smanji poreze i tako im, uz kratkoročnu pomoć u zadržavanju radnika, pomogne oporavak.
Mnogima će najbolji poklon za Božić biti to da im firme i radna mjesta prežive
U tom kontekstu božićnice mnogi ove godine neće dobiti.
U državnom sektoru božićnice su zaštićene kolektivnim ugovorima koji ne gledaju koliko je država i kako zaradila.
U privatnom sektoru božićnica je nagrada djelatnicima zbog dobrih rezultata firme. U doba kad mnogi ne smiju raditi, dok se tisuće bore za opstanak, božićnica neće biti. Bit će zadovoljni time da prežive.
Za to vrijeme država otima ranjenom privatnom sektoru da bi dala božićnicu mnogima koji božićnicu ničim nisu zaslužili.