Jelena Miloš (Možemo!) rekla je danas da je Varteks, koji je ovaj tjedan nakon više od 106 godina otišao u stečaj, postao još jedna tužna priča hrvatske industrije, upitavši se hoće li biti nastavljena proizvodnja odnosno što će biti s više od 539 radnika.
"Više od 30 godina živimo u zemlji koja radije potiče nekretninski biznis nego što potiče proizvodnju i industriju. Živimo u zemlji koja je svih ovih godina radije štitila tajkune nego svoje radnike i živimo u zemlji u kojoj se svaki dan sve se više povećava naša ovisnost o uslugama i turizmu", upozorila je Miloš u Hrvatskom saboru tijekom slobodnih govora.
Miloš: Što će biti sa strateškim projektom Varteksa?
Navela je da se niz godina slušaju priče kako se u Varteksu lome koplja oko vrijedne imovine koja je procijenjena na više od 26 milijuna eura. Ključnim drži što će se sada događati sa stečajnim postupkom jer, nažalost, imamo takav stečajni okvir koji ne potiče tvrtke na restrukturiranje i ne potiče nastavak poslovanja već potiče gašenje poduzeća i rasprodaju imovine često zbog vrijednih nekretnina.
Upitala se što će biti sa strateškim projektom kompleksa Varteks, jer je Vlada taj kompleks 2021. proglasila privatnim strateškim projektom za što je namijenila 182 milijuna kuna te tvrdila da će se tim projektom nastaviti proizvodnja i osigurati radna mjesta.
"To se nije dogodilo i pitanje je što će sada biti sa strateškim projektom Varteksa javnim novcem. Hoće li cijela priča završiti sa izgradnjom stambenih kompleksa i trgovačkih lanaca ali opet bez radnih mjesta. To je jedno od pitanja za koje između ostalih treba pitati i Vladu"; kazala je.
Miletić: Ne želim Hrvatsku u kojoj će gimnazijalci biti građani prvog reda, a učenici strukovnih škola puki proizvođači
Marin Miletić (Klub Mosta) založio se da nastava povijesti mora ostati obvezatan predmet minimalno jednu školsku godinu u trogodišnjim i dvije školske godine u svim četverogodišnjim strukovnim kurikulima. Pri tome, sadržajno nastava povijesti u četverogodišnjim smjerovima treba obuhvatiti cjelovitu hrvatsku povijest u kontekstu europske i svjetske povijesti.
Upozorio je da ne želi Hrvatsku u kojoj će gimnazijalci biti građani prvog reda, a učenici strukovnih škola biti puki proizvođači. "Reforma strukovnog obrazovanja ne smije biti projekt jedne agencije (Agencija za strukovno obrazovanje) koja vedri i oblači sudbinom stotinama tisuća srednjoškolaca i u potpunosti određuje na koji način će se oblikovati budući hrvatski građani", rekao je.
Smatra i da se u provedbi reformi trebalo pitati Hrvatski sabor i institucije zadužene za opće obrazovni dio obrazovanja učenika u strukovnim školama.