Screenshot YouTube/BBC
SLUŽBENE procjene sigurnosnih službi EU-a i zemalja zapadnog Balkana pokazuju kako je, od pojave ISIL-a, na Bliski istok otišlo ratovati oko tisuću ljudi s ovih prostora.
Vratilo ih se 300
Procjenjuje se da se od ukupnog broja vratilo njih 300, a oko dvije stotine je poginulo. Ostatak su žene i djeca koje su poveli sa sobom u rat na strani Islamske države.
Od njih tisuću, samo ih je sedmero s hrvatskim državljanstvom. Trenutno ih nadziru obavještajne službe, a iako posjeduju hrvatske dokumente, dvoje ih je zapravo iz BiH, jedan iz Srbije, dva iz Austrije, te još dva iz Švicarske. Nitko od njih nikada nije živio u Hrvatskoj, a hrvatsko državljanstvo dobili su preko roditelja koji su se odselili u zapadnoeuropske zemlje.
Međutim, osim službenih informacija, poznati su drugi slučajevi. Primjerice, osim Dore Bilić, još su se tri ili četiri mlade Hrvatice pridružile džihadistima u Siriji i Iraku. Prethodno su se preobratile na islam. Prije odlaska u Siriju i Irak neke od njih živjele su u susjednoj BiH u izoliranom selu Gornja Maoča, u kojem žive radikalni muslimani.
"Jedan od najvećih problema"
Glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) Goran Svilanović rekao je na drugoj Regionalnoj konferenciji o borbi protiv terorizma i sprječavanja i suzbijanja nasilnog ekstremizma kako su među čimbenicima radikalizacije ekonomski i društveni problemi. Također, problem je i propaganda.
"Terorizam je jedan od najvećih problema država i potrebno ga je prepoznati i razumjeti da bi bio pobijeđen. Potrebno je rano suočavanje s izazovima, potrebna je aktivna potpora vlada zemalja u regiji, ali i financijska potpora Europske unije. Prethodna konferencija održana 2016. u Tirani fokusirala se na odlazak boraca, a ovogodišnja na neutraliziranje utjecaja povratnika", rekao je glavni tajnik RCC-a.
Igra strpljenja
Istraživanje pod nazivom "Igra strpljenja: procjena i odgovor na prijetnju koju povratak stranih boraca predstavlja na zapadnom Balkanu" pokazalo je da je od 2012. do 2017. godine oko 5 000 ljudi iz zemalja EU-a otišlo u Siriju i Irak, a među njima je oko 1 000 ljudi sa zapadnog Balkana.
Beč je i dalje glavno mjesto gdje se radikaliziraju i organiziraju islamisti u regiji. Sigurnosni stručnjaci kažu kako posebnu pozornost treba obratiti i na jačanje radikalnog islamizma i selafijsko-vehabitski pokret u Sloveniji, čije je sjedište u Jesenicama.
Slovenska obavještajna služba već nekoliko godina nadzire islamske organizacije u zemlji. Također, najavili su kako bi radikalni islamisti u budućnosti mogli predstavljati neposrednu prijetnju nacionalnoj sigurnosti.