NA DANAŠNJI dan prije 23 godine počela je završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata Oluja, u kojoj su nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini (BiH).
Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.
U prvim satima nakon napada predsjednik RH Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u pobuni pozvani su da ostanu u svojim kućama i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.
Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.
Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Uz Knin, oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.
Sutradan, 6. kolovoza, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju država sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i 5. korpusa ABiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif Dudaković. Operacijom Oluja hrvatske snage omogućile su Armiji BiH razbijanje srpske opsade Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7000 Bošnjaka.
Isti dan hrvatske snage oslobodile su Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije Oluje u bivšim sektorima Sjever i Jug.
Predajom pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa "Srpske vojske Krajine", u Topuskom oko 14 sati označen je kraj operativnoga dijela te vojno-redarstvene akcije, ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena.
Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
Po podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, u Oluji je poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo, dok su gubici na drugoj strani bili "nekoliko puta veći".
U znak zahvale hrvatskim braniteljima, od 2008. godine uz državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza slavi se i kao Dan hrvatskih branitelja.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 23. obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluje ove će se godine u Kninu obilježiti u zajedništvu, a hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović tom će prigodom generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču uručiti odličja.
I ove godine bogat program obilježavanja obljetnice Oluje
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te 23. obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja svečano će se obilježiti u subotu, 4. i nedjelju, 5. kolovoza u Kninu. U programu obilježavanja sudjelovat će 800 hrvatskih vojnika, među ostalim u postroju ratnih zastava iz Domovinskog rata i svečanom mimohodu, ispaljivanju počasnih plotuna te mimoletu helikoptera i zrakoplova, a program će kao i inače izvesti i Krila oluje.
Program počinje u subotu, kad će se na kninskom stadionu odigrati revijalna nogometna utakmica između branitelja, pripadnika Hrvatske vojske i policije, te nogometne reprezentacije s izbornikom Zlatkom Dalićem na čelu. U večernjem dijelu na tvrđavi će biti prijam ratnih zapovjednika iz Domovinskog rata.
Središnje obilježavanje u nedjelju, 5. kolovoza, počinje budnicom ulicama Knina, nastavlja se polaganjem zajedničkog vijenca lokalnih vlasti i državnih čelnika te braniteljskih udruga na spomeniku hrvatske pobjede "Oluja 95" na Trgu dr. Ante Starčevića, gdje će za poginule branitelje biti molitva, a održat će se i prigodni govori.
Državna zastava tradicionalno će se podići na kninskoj tvrđavi, a Hrvatsko ratno zrakoplovstvo pokazat će nove sposobnosti u mimoletu. Nakon prigodnog programa na tvrđavi svečanim mimohodom doći će se do crkve Gospe Velikoga Hrvatskoga Krsnog Zavjeta, gdje će biti služena misa za Domovinu. Misu će predvoditi šibenski biskup mons. Tomislav Rogić i vojni ordinarij mons. Jure Bogdan.
Navečer, s početkom u 21 sat, na tom će trgu koncert održati Miroslav Škoro i Lidija Bačić.