NA DANAŠNJI dan prije 25 godina počela je završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata Oluja, u kojoj su nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu.
U akciji Oluja za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara.
Oslobođenje Knina
Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja.
U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna. Već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak u 18 sati objavio je završetak akcije "Oluja" u bivšim sektorima Sjever i Jug.
Operacijom "Oluja" hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici.
Poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 ranjeno
Uz državni vrh pod vodstvom predsjednika Republike Franje Tuđmana operacijom je upravljao načelnik Glavnog stožera HV-a general Zvonimir Červenko. Zbornim područjima zahvaćenima akcijom zapovijedali su generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Miljenko Crnjac, Luka Džanko i Mirko Norac, dok je specijalnu policiju vodio general Mladen Markač.
Uoči napada, hrvatskim vojnicima izdana je stroga zapovijed o zaštiti civila i civilnih te osobito vjerskih (pravoslavnih) objekata, a u prvim satima napada predsjednik RH Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u pobuni pozvani su da ostanu u Hrvatskoj kod svojih kuća jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zajamčena sva građanska prava.
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata navodi da je u operaciji poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo, a da su gubici na drugoj strani bili "nekoliko puta veći".
Ubojstva i pljačke nakon završetka operacije
Ističe i da su u razdoblju nakon završetka operacije zabilježena "kriminalna djela osvete ili ubojstva iz koristoljublja nad pojedinim Srbima te paljenje napuštenih kuća hrvatskih građana srpske nacionalnosti".
Prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, tijekom i nakon operacije "Oluja" ubijeno je 667 civila.
U znak zahvale hrvatskim braniteljima, od 2008. godine uz državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza slavi se i kao Dan hrvatskih branitelja.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 25. obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluje i ove će se godine obilježiti u Kninu, no zbog protuepidemijskih mjera bit će skromnije nego inače.
Prvi put predstavnik Srba na obilježavanju Oluje, govor će držati i Gotovina
Ovogodišnja obljetnica Oluje Kninu posebna je po najavljenom dolasku SDSS-ovog potpredsjednika vlade Borisa Miloševića, što je prvi dolazak nekog službenog predstavnike srpske manjine na Dan pobjede.
Govor će u Kninu održati i general Ante Gotovina.
Sve će započeti svečanim završetkom obuke 2. naraštaja za razvoj vođa Marko Babić i prijemom ratnih zapovjednika iz Domovinskog rata.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović priređuje prijem za ratne zapovjednike na tvrđavi u Kninu.
Predsjednik će uručiti odluke o odlikovanju Veleredom kralja Petra Krešimira IV s lentom i Danicom umirovljenim generalima HV-a za izniman doprinos u stvaranju ratne strategije i vojne doktrine, zasluge u izgradnji Oružanih snaga te za osobite uspjehe u vođenju i zapovijedanju postrojbama Oružanih snaga te odluke o odlikovanju Redom Nikole Šubića Zrinskog gardijskim brigadama HVO-a i Specijalnoj policiji MUP-a za iskazano junaštvo njihovih pripadnika u Domovinskom ratu.