Hrvat kojem je za dlaku pobjegao Nobel dobio nagradu vrijednu 300.000 eura

FOTO: Nenad Ban

HRVATSKI strukturalni biolog, Nenad Ban, profesor na Švicarskom federalnom tehnološkom institutu (ETH), u svibnju će dobiti jednu od najuglednijih i financijski najizdašnijih nagrada u medicini, Ernst Jung Prize.

Kako je objavljeno na stranici Instituta, nagradu vrijednu 300.000 eura, namjenjenu daljnjem znanstvenom radu, zaslužio je svojim postignućima u istraživanju atomske strukture mašinerije koja u stanicama proizvodi proteine, a podijelit će je s neuroznanstvenikom Tobiasom Moserom.

Ban je 2000. postao asistent na ETH-u, jednom od najboljih sveučilišta svijeta koje je uvijek rangirano među 10 najboljih. Na njemu su radila 23 nobelovca, među kojima i Albert Einstein i hrvatski nobelovci Vladimir Prelog i Lavoslav Ružička. Godine 2000. ondje je postao profesor, a kako je tada imao samo 33 godine, na Sveučilištu su radi njega morali promijeniti pravila. No, kako je sam jednom objasnio, pred njega su tada postavili i prilično visoka očekivanja.

Fundamentalna otkrića

Glavni cilj istraživanja Bana i njegovih suradnika u laboratoriju je proučavanje strukture i funkcije velikih staničnih spojeva pomoću kombinacije kristalografskih, mikroskopskih i biokemijskih metoda. Njegov rad imao je važan utjecaj na različita područja sinteze proteina i masnih kiselina, a osobito je bio važan za razumijevanje ribosoma.
 
Ribosomi su stanične organele koje imaju ključnu ulogu u prepisivanju šifre RNA u proteine – povezuju aminokiseline točno prema redoslijedu koji je propisan genetskim kodom. Sastoje se od dva dijela: manjeg koji čita RNA i većeg koji povezuje aminokiseline. Svaki od ta dva dijela sastoji se od nekoliko desetaka manjih molekula. U jednoj sekundi stvaraju 15-ak veza peptida s izuzetno malom pogreškom od 1 u 10.000. Rezultati istraživanja ribosoma danas se koriste u izradi oko 40 posto antibiotika. Djeluju tako da se vezuju na funkcionalne dijelove ribosoma bakterija čime onemogućuju proizvodnju njihovih proteina, a time i njihov život, rast i razmnožavanje. Budući da su ljudski ribosomi slični onima u bakterijama, znanstvenici moraju otkriti njihove ključne, ali suptilne razlike kako bi antibiotici djelovali na one u patogenima, ali ne i na naše.

Banova skupina prva je u cijelosti opisala strukturu podjedinica ribosoma u stanicama složenih organizama – eukariota.

Njegov tim u ETH-u također je dekodirao strukturu ribosoma u mitohondrijima, organelama koje se smatraju energetskim postrojenjima stanica. Prema jednoj od postojećih teorija mitohondriji su izvorno bili jednostanični, prokariotski organizmi. Budući da su imali sposobnost obavljanja oksidacijskih procesa koje eukariotske stanice nisu imale, postali su simbioti i nastavili život u stanicama eukariota. Zbog toga još i danas imaju svoju vlastitu DNA i vlastite ribosome različite od onih koje imaju organizmi u kojima žive.

„Zbog fundamentalnog značaja ribosoma za mnoge stanične procese, moguće greške u njihovu funkcioniranju mogu imati razorne posljedice, što uključuje rak i poremećaje u metabolizmu“, rekao je Ban u priopćenju koje je objavila Zaklada Jung.

„Oduševljen sam i počašćen dodjelom nagrade Ernst Jung, ne samo meni već i cijelom mojem timu... Ova nagrada je također i priznanje interdisciplinarnom pristupu u strukturalnoj biologiji koji smo na ETH-u izgradili tijekom mnogo godina kako bismo istraživali stanične funkcije“, rekao je Ban istaknuvši da nagrada, koja se inače obično dodjeljuje za neka praktična otkrića s mogućnostima terapijske primjene, pokazuje koliko su važna temeljna istraživanja u medicini.

Strast za znanost od malena

Zaklada podsjeća da Ban potječe iz hrvatske obitelji prirodoznanstvenika te da je svoju sklonost prema biologiji otkrio još u mladosti.

„Još kao dijete volio sam eksperimentirati i istraživati morske organizme Jadrana na kojem sam ljetovao“, rekao je naš ugledni znanstvenik.

Zaklada Jung, među ostalim, ističe da strastveno voli i likovnu umjetnost i filmove. U tom kontekstu zanimljivo je spomenuti da je u jednom intervjuu ispričao kako još uvijek ima crteže koje je napravio za potrebe svoje maturalne radnje koja je bila – ni više ni manje - na temu ribosoma.

Pobjegao Nobel, ali ne i druga priznanja

Nenad Ban rodio se u Zagrebu gdje je diplomirao na PMF-u. Doktorirao je 1994. na odjelu za biokemiju na Kalifornijskom sveučilištu u Riversideu. Postdoktorski studij od 1995. do 2000. proveo je na Yaleu, gdje je u skupini Thomasa Steitza ostvario pionirske rezultate u otkrivanju strukture ribosoma. 2009. zamalo mu je izmakla Nobelova nagrada. Naime, Ban je bio prvi autor na nekim od ključnih otkrića za koja je Steitz zajedno sa Venkatraman Ramakrishnanom i Adom Yonath dobio Nobelovu nagradu. No osvojio je brojna druga prestižna priznanja poput internacionalne nagrade Heinrich Wieland u 2010. Iste godine za svoja istraživanja dobio je i grant od 2,5 milijuna eura, što ga Europski istraživački savjet (ERC) dodjeljuje najboljim znanstvenicima. Objavio je desetke radova u najprestižnijim svjetskim časopisima kao što su Nature i Science.

Nagradu Ernst Jung za medicinu dodjeljuje Zaklada za znanosti i istraživanje koju je 1967. utemeljio hamburški brodovlasnik i trgovac naftom Ernst Jung. Ban će nagradu preuzeti 19. svibnja u Hamburgu.