Više od 1000 ljudi umrlo je od denga groznice u dosad najgoroj epidemiji u Bangladešu, pokazuju službeni podaci. Rastuće temperature zbog klimatske krize dovele su do intenzivnog širenja i prvi put je više slučajeva prijavljeno izvan gusto naseljenih urbanih središta.
Od siječnja je 1017 ljudi umrlo od bolesti koju prenose komarci, uključujući više od 100 djece, a broj zaraženih porastao je na preko 208.000, prema podacima bangladeške Glavne uprave za zdravstvene usluge objavljene u ponedjeljak, piše CNN.
Bolnice su se suočile s nedostatkom kreveta i osoblja
Denga groznica je endemska u toj južnoazijskoj zemlji, infekcije obično dosežu vrhunac tijekom sezone monsuna između srpnja i rujna, ali ove je godine porast broja slučajeva započeo mnogo ranije, već krajem travnja.
Produljena sezona monsuna koja je donijela više temperature u kombinaciji s neredovitim i obilnim oborinama stvorila je idealne uvjete za razmnožavanje komarca Aedes, koji prenosi bolest denga, ističu znanstvenici. Priljev pacijenata opteretio je zdravstveni sustav zemlje, a bolnice su se suočile s nedostatkom kreveta i osoblja koje bi se brinulo o njima.
Broj smrtnih slučajeva u epidemiji gotovo je četiri puta veći nego prošle godine, kada je umrla 281 osoba. Samo u rujnu bilo je više od 79.600 prijavljenih slučajeva i 396 smrtnih slučajeva. Također postoji sve veća zabrinutost oko širenja epidemije u hladnijim mjesecima. Prošle godine broj slučajeva denge dosegao je vrhunac tek u listopadu, a većina smrtnih slučajeva zabilježena je u studenom.
Slično gripi, prenosi se ubodom komarca
Virusna infekcija denga uzrokuje simptome slične gripi, uključujući prodorne glavobolje, bolove u mišićima i zglobovima, groznicu i u nekim slučajevima unutarnje krvarenje i smrt. Na ljude se prenosi ubodom zaraženog komarca roda Aedes i ne postoji specifičan tretman za ovu bolest.
Denga groznica endemična je u više od 100 zemalja i svake godine se zarazi 100 do 400 milijuna ljudi, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
U prošlosti su epidemije uglavnom bile ograničene na gusto naseljena urbana središta poput glavnog grada Dhake - u kojem živi više od 20 milijuna ljudi - ali ove su se godine infekcije brzo proširile diljem zemlje, uključujući ruralna područja.
Ravnatelj WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je novinarima u rujnu da njegova organizacija pomaže bangladeškim vlastima "kako bi ojačali nadzor, laboratorijske kapacitete, kliničko upravljanje, kontrolu vektora, komunikaciju o riziku i angažman zajednice".
No, stručnjaci za javno zdravstvo apeliraju da denga groznica mora postati veći prioritet i da se treba usredotočiti na mjere prevencije, uključujući rano otkrivanje i pristup odgovarajućim zdravstvenim uslugama. Ponovljene infekcije denga groznice mogu biti ozbiljnije, pa čak i smrtonosne.
Epidemije će biti češće i u drugim regijama
Ti pozivi na akciju nisu ograničeni na Bangladeš. Kako se planet ubrzano zagrijava zbog izgaranja fosilnih goriva, epidemije će postati češće i u drugim regijama svijeta. Globalni broj slučajeva denge već se udvostručio u posljednja dva desetljeća.
Kako se klimatska kriza pogoršava, bolesti koje prenose komarci poput denge, zike, chikungunya i žute groznice vjerojatno će se dalje širiti i imati sve veći utjecaj na ljudsko zdravlje.
Ove je godine denga groznica ozbiljno pogodila Južnu Ameriku, a Peru se bori s najgorom zabilježenom epidemijom. Slučajevi na Floridi potaknuli su vlasti da proglase uzbunu u nekoliko okruga. U Aziji je skok broja slučajeva pogodio Šri Lanku, Tajland i Maleziju. I zemlje u podsarahanskoj Africi, poput Čada, također su prijavile epidemije.
Ravnatelj WHO-a za uzbunjivanje i reakciju Abdi Mahamud nazvao je epidemije "kanarincem u rudniku klimatske krize" i rekao da "sve više i više zemalja" trpi "teško breme ovih bolesti".