ZDRUŽENI stožer američkih oružanih snaga, vojni čelnici različitih rodova vojske, uputili su u utorak rijetku zajedničku poruku američkim vojnicima u kojoj navode da su nasilni neredi prošloga tjedna bili napad na američki ustavni proces te da su bili protuzakoniti.
Zajednička poruka stigla je nakon skoro tjedan dana šutnje najviših vojnih čelnika nakon napada na američki Kongres, u koji su upali pristaše američkog predsjednika Donalda Trumpa natjeravši zastupnike da se sklone pred nasiljem u kojem je pet ljudi izgubilo život.
Dok su neki članovi Trumpove administracije, uključujući ministra obrane Chrisa Millera, osudili upad u Kongres, američki general i čelnik Združenog stožera vojske Mark Milley do sada se nije oglasio.
"Nasilni neredi u Washingtonu 6. siječnja 2021. bili su izravan napad na američki Kongres, zgradu Kapitola i naš ustavni proces", naveli su sedam generala i jedan admiral u poruci trupama, dodavši da vojska ostaje privržena zaštiti i obrani Ustava zemlje.
Žestoka kritika Trumpu
"Prava slobode govora i okupljanja ne daju nikome za pravo da pribjegava nasilju i pobuni", navodi se u poruci, čiji sadržaj prenosi Reuters.
Najviši vojni dužnosnici naveli su da će izabrani predsjednik Joe Biden 20. siječnja biti inauguriran te da će postati vrhovni vojni zapovjednik.
"Bilo koji akt kojim se ometa ustavni proces ne samo da je protiv naše tradicije, naših vrijednosti i prisege, nego je i protiv zakona", navodi se u poruci.
Američki dužnosnici navode da Milley nije komentirao prošlotjedne događaje jer želi ostati izvan politike.
Ta je šutnja u oštroj suprotnosti sa situacijom iz lipnja, primjećuje Reuters, kada je Milley otišao u kontroverzan posjet crkvi s predsjednikom Trumpom nakon što su prethodno pripadnici policije potpomognuti Nacionalnom gardom upotrijebili suzavac i gumene metke kako bi "očistili" područje od miroljubivih prosvjednika.
Neki pripadnici vojske privatno su izrazili zabrinutost da visoki čelnici nisu pružili smjernice nakon napada na američku demokraciju prošle srijede.
Također je, nakon upada na Kapitol, ponovno u središte pažnje došlo pitanje ekstremizma u američkoj vojsci, u kojoj su veliki dio pripadnika bijelci i muškog spola.