NOBELOVU nagradu za fiziku za 2018. godinu dobilo je troje fizičara za važna otkrića u fizici lasera.
Polovina nagrade, ukupnog iznosa od oko milijun dolara, pripala je Amerikancu Arthuru Ashkinu za razvoj optičkih hvataljki koje se primjenjuju u istraživanjima bioloških sustava, među ostalim i u medicini.
Drugu polovicu podijelili su Gérard Mourou s École Polytechnique u Francuskoj i Donna Strickland s University of Waterloo u Kanadi za razvoj metode kojom se stvaraju ultrakratki laserski, optički pulsovi velikog intenziteta, objavila je Švedska kraljevska akademija. Ovi kratki pulsovi imaju široku primjenu, među ostalim i u očnoj kirurgiji.
Tek treća žena
To je tek treći Nobel za fiziku koji je dodijeljen ženi, nakon što ga je 1903. dobila Marie Curie, a potom 1963. Maria Goeppoert-Mayer.
Curie je Nobela podijelila sa svojim suprugom Pierreom Curiem i s Antoineom Henrijem Becquerelom za istraživanja radioaktivnosti.
Goeppoert-Mayer, Amerikanka rodom iz Njemačke, podijelila je nagradu za otkrića o jezgrama atoma.
Doznavši za nagradu, Strickland je rekla kako je prvo pomislila kako je to ludo i pitala se je li to stvarnost.
„Što se tiče toga da je dijelim s Gerardom, naravno, on je bio moj mentor i on je CPA (Chirped Pulse Amplification) doveo do velikih visina, tako da svakako zaslužuje ovu nagradu. Također mi je jako drago da ju je dobio Art Ashkin. Mislim da je on u ranim danima napravio tolika mnoga otkrića iz kojih su drugi ljudi napravili velike stvari tako da je fantastično da je to napokon priznato“, rekla je.
Trebala je dobiti Nobela da se čuje za nju
Dr. Seirian Sumner, bihevioralna ekologinja, komentirala je činjenicu da je ovo tek treći Nobel koji je za fiziku dobila žena istaknuvši da je na Wikipediji tek danas osvanuo životopis posvećen Donni Strickland.
„Donna Strickland morala je dobiti Nobelovu nagradu da bude dovoljno zapažena da joj bude posvećena kratka objava na Wikipediji. To je još jedan primjer kako ženski doprinosi znanosti prolaze nezapaženi i neslavljeni“, rekla je.
„Potrebna je znanost ekvivalentna Oscaru za žene u STEM-u da budu zapažene“, dodala je.
Nedugo nakon seksističkog skandala
Zanimljivo je da je Nobel ove godine pripao jednoj znanstvenici samo nekoliko dana nakon što je fizičar prof. Alessandro Strumia, sa Sveučilišta u Pisi suspendiran s položaja u CERN-u zbog izjave da je fizika postala seksistička prema muškarcima, odnosno da se fizičarke lakše zapošljavaju od svojih muških kolega čak i kada su muški uspješniji znanstvenici.
Strumia je u radionici koja se bavila temom roda i visoke energije, održanoj u Europskom centru za nuklearna istraživanja (CERN), rekao da su 'fiziku osmislili i izgradili muškarci', a ne oni koji su na razne ugledne institute došli s pozivnicom, aludirajući pritom na tzv. pozitivnu diskriminaciju prema ženama koju neke institucije primjenjuju prilikom zapošljavanja.
CERN je osudio njegove izjave iznesene u predavanju pred mladim znanstvenicima i znanstvenicama.
Značaj otkrića
Prije pionirskog rada Strickland i Mouroua, moć lasera bila je ograničena jer bi oni, kada bi se prebacili na rad na većim intenzitetima, uništili materijale koji su se koristili za pojačavanje njihove energije. U nastojanju da zaobiđu ovaj problem, Strickland i Mourou su prvo razvukli laserske pulsove u vremenu kako bi smanjili njihovu snagu, potom su ih pojačali i konačno opet sabili.
Kada se laserski puls sabije, on postaje kraći čime se veća količina elektromagnetske energije spakira u manjem prostoru. Time se snažno povećava intenzitet pulsa.
Ova tehnika, nazvana chirped pulse amplification (CPA), postala je danas standard u laserima visokog intenziteta. Također je našla primjenu u raznim terapijama kojima se uništavaju stanice tumora ili se rade korekcije leća u očnoj kirurgiji.
Ispravljena još jedna nepravda
Arthur Ashkin je pak ostvario stara predviđanja iz SF filmova – da će se pritiskom koji stvaraju laseri svojim zračenjem moći pomicati čestice tvari. Zahvaljujući njegovim istraživanjima razvijene su laserske hvataljke kojima se danas hvataju čestice, atomi, virusi i žive stanice. On je prvo radio na tome da laserskom svjetlošću natjera malene čestice u središte zrake i tamo ih zadrži zarobljene. Potom je 1987. svjetlosnim štipaljkama uspio uhvatiti bakterije, a da ih nije ozlijedio.
Ovogodišnjim odabirom ispravljena je i nepravda prema njemu. Naime, kada je 1997. godine dodijeljena Nobelova nagrada trojici znanstvenika, međut kojima i Ashkinovim kolegama, za razvoj tehnika kojima se laserskim svjetlom mogu zarobiti atomi, on je bio izostavljen.