Nizozemski premijer Mark Rutte sastao se u subotu s kraljem Willem-Alexanderom kako bi razgovarali o prijelaznoj vladi, dan nakon što se njegova koalicija desnog centra raspala zbog spora oko migracijske politike.
Rutte je u petak navečer objavio da njegova koalicijska vlada podnosi ostavku zbog nepremostivih razlika u useljeničkoj politici.
U subotu je odbio komentirati razgovore u kraljevskoj palači u Haagu koji su trajali sat i pol. "To su povjerljivi sastanci", kratko je rekao novinarima.
Raspuštanje parlamenta pa izbori
Sljedeći važan korak će biti raspuštanje parlamenta, ali će se prije toga u ponedjeljak u donjem domu voditi rasprava o ostavci vlade.
Nakon raspuštanja parlamenta održat će se izbori, najvjerojatnije u studenom.
Rutte (56), najdugovječniji nizozemski predsjednik vlade, odlučit će nakon konzultacija sa svojom strankom, desno liberalnim VVD-om, hoće li se kandidirati za novi premijerski mandat.
Koaliciju su činili VVD, lijevo liberalni D66, demokršćanska stranka CDA i manja Kršćanska unija.
Čelnici četiriju koalicijskih stranaka održali su krizni sastanak u petak, ali do dogovora nije došlo. Točka razdora, kažu izvori, bilo je pitanje do koje se mjere izbjeglicama koji su već u Nizozemskoj mogu pridružiti članovi obitelji.
Raspad vlade zbog migrantske politike
Napetosti su dosegle vrhunac ovaj tjedan, nakon što je Rutte zatražio da se ograniči ulazak djece ratnih izbjeglica koji su već u Nizozemskoj i da obitelji čekaju najmanje dvije godine prije nego što se mogu spojiti.
Kršćanska unija i liberalni D66 to nikako nisu željeli prihvatiti.
Kao šef države, očekuje se da će kralj zatražiti od Rutteove koalicije da ostane kao prijelazna vlada sve do formiranja nove vlade nakon izbora.
Prije susreta s kraljem Rutte je tvitao da je nazvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kako bi ga uvjerio da status prijelazne vlade neće utjecati na nizozemsku potporu Ukrajini.
Useljavanje kao nikada do sada postalo pitanje razdora u europskoj politici
Od vremena migracijske krize 2015 i 2016., useljavanje je kao nikada do sada postalo pitanje razdora u politici europskih država.
Nedavna istraživanja pokazuju da je potpora njemačkoj krajnjoj desnici AfD-u naglo skočila i iznosi rekordnih 18 do 20 posto, što je ravnopravno sa socijaldemokratima kancelara Olafa Scholza.
U Španjolskoj ankete govore u prilog krajnje desnoj stranci Vox.
Prošle godine je broj zahtjeva za azilom u Nizozemskoj skočio za trećinu, na 46.000. Prognoze su da će do kraja godine taj broj narasti na 70.000.