Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) uputilo je u savjetovanje pravilnik kojim bi se trebalo poboljšati praćenje darovite djece i učenika, koje trenutačno nije sustavno uređeno te ovisi o entuzijazmu nastavnika, roditelja i udruga.
Nacrt prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika na javnom je savjetovanju do 9. listopada, a u Ministarstvu predviđaju da bi na snagu mogao stupiti najkasnije do kraja godine.
Posljednji pravilnik za darovite osnovnoškolce donesen je 1991.
Posljednji pravilnik za darovite učenike osnovnih škola donesen je 1991., za učenike srednjih škola 1993., a 2022. donesene su Smjernice za rad s darovitim učenicima, i to kao savjetodavni dokument koji je primjenjivalo malo škola te bi novi Pravilnik mogao donijeti stvarnu promjenu u radu s darovitom djecom jer će biti obvezujući dokument.
U Hrvatskoj prema procjeni udruge DAR na temelju Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije ima između 7500 i 10.000 darovite djece, učenika i mladih.
Do tog su broja došli uzevši u obzir broj učenika koji polaze osnovne i srednje škole, koji su pomnožili s planiranim postotkom učenika koji bi trebali proći kroz Centre izvrsnosti koji su u nekim sredinama aktivni, dok u drugim sredinama još uvijek ne postoje. Prema MZOM-u lani je osnovne i srednje škole pohađao 171 daroviti učenik, od kojih 68 osnovnoškolaca i 103 srednjoškolca.
"Darovita djeca mogu dati velik doprinos razvoju društva"
Predsjednik udruge DAR Dubravko Čop ranije je Hini rekao da sustav u Hrvatskoj do sada nije pridavao dovoljno pažnje darovitoj djeci, učenicima i mladima iako oni mogu dati velik doprinos razvoju društva. Istaknuo je da u hrvatskom obrazovnom sustavu postoji "nesustavno" praćenje darovitih te sve ovisi o entuzijazmu i zalaganju pojedinaca, roditelja i udruga.
Novi bi Pravilnik trebao poboljšati sustavno praćenje darovitih učenika jer propisuje obvezu ravnatelja o donošenju odluke kojom se utvrđuje status učenika kao darovitog te mu se osigurava podrška tijekom školovanja.
Učenike bi pratio tim za darovite koji čine ravnatelj, psiholog, pedagog, odgojitelji ili učitelji razredne i predmetne nastave, a po potrebi bi se uključivali i logoped, edukacijski rehabilitator ili socijalni pedagog, knjižničar i vanjski stručnjaci. Tim za darovite trebat će voditi evidenciju u e-Matici i pohranjivati dokumentaciju o darovitim učenicima u mapu ili e-portfolio učenika te surađivati s roditeljima darovite djece.
"Škole imaju dovoljno resursa za provođenje Pravilnika"
Iz MZOM-a smatraju da škole imaju dovoljno resursa za neometano provođenje Pravilnika. Darovitim učenicima bi u sklopu redovite nastave trebao biti dostupan rad prema kurikulima različite težine i složenosti, rad prema individualiziranom kurikulu, individualni rad, grupni rad, rad s mentorom te izborni i fakultativni predmeti, navode.
Postoji li više darovitih učenika, moguće je i osnivanje posebnog razrednog odjeljenja. U isti razred išli bi daroviti učenici podjednake obrazovne razine, a optimalno je da u razredu bude pet učenika.
Za izvanškolske aktivnosti Pravilnikom se predviđaju programi izvrsnosti koji bi se ostvarivali na seminarima, u ljetnim i zimskim školama, kampovima za darovite i centrima izvrsnosti, zatim učenjem preko interneta na lokalnoj, područnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, sudjelovanjem na državnim i međunarodnim natjecanjima te radom s mentorom izvan nastave, uz ostalo.
Prijedlogom Pravilnika predviđaju se i ostali oblici odgojno-obrazovne podrške koji su većinom sadržani i u pravilniku iz '91, ali su sada detaljnije razrađeni. Tako je moguć prijevremeni upis darovitog djeteta u osnovnu školu na zahtjev roditelja ako dijete ima stručno utvrđenu visoku razinu općih sposobnosti. Učenik može i u tijeku jedne školske godine završiti dva razreda.