EUROPSKO istraživačko vijeće upravo je objavilo da su među dobitnicima prestižnih projekata u sklopu programa Sinergije i dvoje naših znanstvenika - prof. dr. sc. Iva Tolić s Instituta Ruđer Bošković (IRB) i prof. dr. sc. Nenad Pavin s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF).
Ugledni projekti, znanstveni Oscari
Riječ je o projektima koji okupljaju najuglednije istraživače diljem Europe i svijeta s dokazanom izvrsnošću u svojem području istraživanja, a popularno se nazivaju "znanstvenim Oscarom". Naš dvojac, zajedno s kolegama prof. dr. sc. Geertom Kopsom sa Sveučilišta u Utrechtu te prof. dr. sc. Angelikom Amon s američkog MIT-a, dobit će 10 milijuna eura koji će im omogućiti da istražuju mehanizme nastajanja pogrešaka pri podjeli kromosoma te njihov utjecaj na diobu stanica, a što je kritično za razvoj embrija, formiranje različitih vrsta karcinoma te odgovor tkiva na terapije.
''Pronalaženje novih terapija za liječenje raka, rješavanje klimatskih promjena, predviđanje potresa, suviše su kompleksni problemi da bi ih uspješno mogao riješiti samo jedan znanstvenik ili istraživački tim, ma koliko oni izvrsni bili. Stoga ERC dodjeljuje projekte kojima podupire sinergiju vrhunskih istraživanja koje vode najbolji istraživači'', istaknuto je u priopćenju Europskog istraživačkog vijeća.
U elitnom društvu među 13% izabranih
Projekt prof. dr. sc. Ive Tolić punog naziva 'Molecular origins of aneuploidies in healthy and diseased human tissues' izabran je u elitno društvo od ukupno trideset i sedam projekata koji su dobili financiranje ERC-a. Projekti su vrijedni ukupno 363 milijuna eura, a omogućit će grupama od dva do četiri vrhunska istraživača da udruže komplementarne vještine, znanje i resurse kako bi, primjenom više znanstvenih disciplina, riješili neke od najsloženijih istraživačkih problema. ERC projekte obično dobivaju tek najbolji znanstvenici, a ove godine, slično kao i prethodnih, dobilo ga je tek oko 13% od prijavljenih na natječaj.
Cilj znanstvenika udruženih na ovom projektu jest ujediniti sva znanja, visoku tehnologiju i sofisticiranu metodologiju kako bi identificirali uzrok genetskih pogrešaka na molekularnoj razini te kako bi otkrili njihov utjecaj na strukturu genoma u zdravim i bolesnim tkivima.
Naime, u podjeli kromosoma tijekom diobe stanice može doći do pogrešaka u broju kromosoma u pojedinoj stanici kćeri. Takve pogreške poznate su pod nazivom aneuploidija.
''Jednostavnim rječnikom aneuploidija je prisutnost pogrešnog broja kromosoma u stanici. Mi već desetljećima znamo da te pogreške postoje i znamo da uzrokuju ozbiljne bolesti i sindrome, međutim još uvijek ne znamo kako te pogreške nastaju na molekularnoj razini. Upravo je to cilj našeg projekta - otkriti uzroke pogrešaka u podjeli kromosoma te saznati kako se nasljeđuju od stanice majke na stanice kćeri kroz generacije, u zdravim i bolesnim tkivima. Sekvencioniranje genoma tumora nije razjasnilo kako dolazi do pogrešnog broja kromosoma.
Sada su nam potrebni kvantitativni pristupi za prepoznavanje različitih tipova pogrešaka u podjeli kromosoma i njihovih molekularnih uzroka, a sve to nije dovoljno proučavati na izoliranim stanicama, kao što je uobičajeno, nego je potrebno prijeći na sljedeću razinu stanične biologije proučavanjem procesa u stanicama u njihovom prirodnom okruženju, odnosno u tkivu'', kaže prof. dr. sc. Iva Tolić, koordinatorica projekta i jedna od četvero glavnih istraživača na projektu.
Koristit će najsuvremenije uređaje i tehnologije
Kako bi došli do takvih revolucionarnih otkrića, znanstvenici će koristiti najnovije tehnologije mikroskopije uz pomoć kojih se mogu vidjeti sitni dijelovi stanice koji su do sada bili nedostupni, lasersko mikrokirurško rezanje diobenog vretena, optogenetičku tehnologiju za kontrolu aktivnosti proteina uz pomoć svjetlosti te metode rada s tkivima i organoidima. Uz pomoć teorije i računalnih simulacija istražit će što se događa u svakoj stanici u velikom broju dioba.
''ERC nam je omogućio da oformimo snažan tim i tako postignemo sinergiju komplementarnih vrsta stručnosti koje je vrlo teško kombinirati u jednom laboratoriju. Uz moj laboratorij koji se bavi biofizikom diobenog vretena, uz primjenu najmodernijih vrsta mikroskopije i laserskih škara, tu je tim prof. Kopsa koji je razvio metode rada s organoidima, malim organima uzgojenim od pojedinačnih stanica u gelu, zatim sjajna grupa koju vodi prof. Angelika Amon koja je svjetski stručnjak za genetiku i aneuploidiju, te moj kolega i dugogodišnji suradnik prof. Pavin, teorijski fizičar i vodeći stručnjak za modeliranje segregacije kromosoma'', objašnjava Tolić.
"U ovom će projektu teorijska istraživanja dati snažan doprinos. Računalima ćemo simulirati procese koji se odvijaju u stanicama, a odgovorni su za greške u diobi. Planirani će nam pristup omogućiti uvid u važne mehanizme koji se događaju u diobi, a koji su eksperimentalno nedostupni. Na taj ćemo način saznati što se događa u svakoj stanici u velikom broju dioba te koje su sile odgovorne za ispravnu podjelu kromosoma", tumači prof. dr. sc. Nenad Pavin, jedan od četiri glavna istraživača na projektu.
''S ovakvim timom moći ćemo ostvariti važan utjecaj na više polja. Vjerujemo da će koncepti koji će proizaći iz projekta biti važni za razumijevanje kako se genomske aberacije pojavljuju kod različitih vrsta karcinoma, tijekom stvaranja spolnih stanica i embrionalnog razvoja te kako tkiva reagiraju na terapije'', zaključuje Tolić.
Već drugi veliki projekt za Tolić
Ovo je već drugi projekt koji je Europsko istraživačko vijeće dodijelilo prof. Tolić i njezinom timu te na taj način ponovno potvrdilo izvrsnost njihovih znanstvenih istraživanja. O uspjesima nje i njezinog tima već smo puno puta pisali na Indexu. Među ostalim pisali smo o njezinom prvom ERC-u teškom preko 2 milijuna eura, o njezinom važnom otkriću koje je sa svojim timom i timom Pavina objavila u uglednom časopisu Nature Communications, te o mikroskopu vrijednom 3 milijuna eura koji je također nabavljen uz potporu ERC-a.
''U 37 projekata uključeno je 126 glavnih istraživača koji će izvoditi svoje projekte na 95 sveučilišta i istraživačkih centara u 20 zemalja širom Europskog istraživačkog prostora i šire. Osam istraživačkih skupina uključivat će jednog glavnog istražitelja koji radi u Sjedinjenim Državama. Najčešće lokacije su Njemačka (uključena u 20 projekata), Velika Britanija (12) i Francuska (11). Žene predstavljaju 24 posto stipendista i sudjelovat će u 21 od 37 projekata'', istaknuto je u priopćenju ERC-a.
Institut Ruđer Bošković u svojem priopćenju ističe da je ovo već treći projekt ERC-a od ukupno sedam koji su do sada dodijeljeni Hrvatskoj. Ovim projektom Institut je dodatno učvrstio svoju poziciju vodeće hrvatske znanstveno-istraživačke institucije te osnažio svoju ulogu u Europskom istraživačkom prostoru.