GRAĐANI Zagreba mogli su ovih dana gledati kako s pahuljama umjetnog snijega na Cmroku u vjetar doslovno odlazi i njihov novac jer zasnježivanje Bandićevog sanjkališta po sunčanom vremenu i na temperaturi od ugodnih 15 stupnjeva koštat će ove sezone oko 300 tisuća kuna.
>> U Zagrebu je 15 stupnjeva, a Bandić proizvodi snijeg. Pogledajte snimku
Zagreb troši 15 milijardi kuna godišnje, a dio građana nema ni vodovod
Proračun Grada Zagreba iznosi oko 10 milijardi kuna godišnje, a kada se tome pribroje rashodi Zagrebačkog Holdinga, krovne organizacije koja objedinjuje gradske tvrtke, osim ZET-a, dolazimo do ukupnih godišnjih troškova od 15 milijardi kuna.
Za ilustraciju, s tim se novcem svake godine može izgraditi šest Peljeških mostova, što je jedan od najvećih građevinskih projekata posljednjih desetljeća.
>> Bandić troši milijarde, a ljudi u Zagrebu propadaju u rupe na cesti
No Bandić koji je već dva desetljeća gradonačelnik, s tim ogromnim novcem koji mu pristiže svake godine nije uspio osigurati ni da cijeli Zagreb ima vodovod i kanalizaciju. Pa su tako neka naselja, poput Dankova u Gornjoj Dubravi udaljenog desetak kilometara od Trga bana Jelačića, ušla duboko u 21. stoljeće bez pitke vode u slavinama.
Osim što dio građana još uvijek nema osnovnu komunalnu infrastrukturu, Zagreb ima vrlo loš, ali zato skup javni prijevoz, zadnjih desetljeća nije izgrađen ni metar nove tramvajske pruge, a sustav odvoza otpada se raspao pa su ulice prepune smeća.
Ljubav prema "zlatnim wc-ima" i fontanama
Pa gdje onda odlazi taj ogroman novac? Postoji bezbroj primjera Bandićeva bacanja novca poreznih obveznika koji onda pokupe u pravilu nekakvi njegovi kumovi, od “zlatnih WC-a” i fontana pa do raznih spomenika. Sve se to radi po nevjerojatno visokim cijenama, a bez ikakvog efekta na realni život građana koji u Zagrebu postaje sve nepodnošljiviji.
Bandićeva ljubav prema skupim WC-ima planula je još 2009. godine. Javnost je za tu ljubav doznala nakon što je otkriveno da su na tramvajskom okretištu u Dupcu napravljena dva WC-a koja su koštala čak 1,5 milijuna kuna. Mediji su tada izračunali da WC košta 11 tisuća eura po četvornom metru, čime su postali vjerojatno najskuplji građevinski objekti u Hrvatskoj, a i šire. Izvođač radova bila je tvrtka Tigra u vlasništvu Milana Penave, čija je supruga krsna kuma Bandićeve kćeri.
>> Bandić sagradio suludo skup WC: Ispraznite crijeva u objektu vrijednom 1.5 milijuna kuna!
I prošle godine smo imali jedan sličan slučaj izgradnje WC-a. Radilo se o WC-u na Trgu Petra Krešimira IV. koji se nalazi u sklopu dječjeg igrališta. To je zapravo kućica od nekoliko kvadrata čija obnova je koštala 290 tisuća kuna, a mediji su tada izračunali sličan trošak kao i u prethodnom slučaju, odnosno cijena je iznosila preko 10 tisuća eura po četvornom metru.
>> Grad Zagreb će obnovu WC-a od 4 kvadrata platiti 290 tisuća kuna
Osim što je opsjednut WC-ima, Bandić je opsjednut i fontanama pa je tako jedno vrijeme prijetio da će ih napraviti čak pedeset jer prema njegovoj računici toliko ih treba kako bi Zagreb po broju fontana sustigao Rim. Fontane na koje su potrošeni milijuni nicale su na vrlo neobičnim mjestima, poput rotora u Radničkoj ulici.
Iza Bandića će ostati hrpa smeća i nekoliko WC-a
“Rim ima 224 fontane, kad ćemo mi Rim stići? Mi imamo sedam-osam fontana. Od Rima smo manji četiri puta, što znači da bismo trebali imati 50-ak fontana. Sada ih, kad sve zbrojimo, imamo 10-ak. Trebamo izgraditi još 40 fontana", rekao je Bandić 2016. godine prilikom otvaranja fontane u Radničkoj ulici.
>> Bandić otvorio novu fontanu na Radničkoj: "Treba nam još 40 fontana"
Jedan od projekata koji dobro ilustrira na što Bandić troši novac jest i Spomenik domovini koji košta 35 milijuna kuna, a na čijoj izgradnji je angažiran Milan Penava iz priče o WC-ima.
>> Spomenik domovini u Zagrebu radit će Bandićev kum poznat po "zlatnim WC-ima"
Bandićevoj vladavini možda se napokon bliži kraj, iza njega će ostati brdo smeća i nekoliko skupih WC-a, a građani koji su sve te njegove cirkuse plaćali, mogu se pitati u što su bacili dva desetljeća života i 200 milijardi kuna.