Foto: FAH
TRINAEST godina nakon predaje Vojislava Šešelja haškom sudu, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) odlučio je, u izricanju prvostupanjske presude, da četnički vojvoda Vojislav Šešelj nije kriv po svim točkama optužnice.
Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda oslobodilo je Vojislava Šešelja po svim točkama optužnice za ratne zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH. Vojislav Šešelj je po izricanju ove presude slobodan čovjek, kazao je predsjednik Sudskog vijeća Jean Claude Antonetti.
Optužnica protiv Šešelja sastojala se od devet točaka. U tri točke ga se teretilo za zločine protiv čovječnosti za progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, deportacije i prisilno premještanje.
U šest točaka optužnice Šešelja se pak teretilo za kršenje zakona i običaja ratovanja - za ubojstvo, mučenje i okrutno postupanje te bezobzirno razaranje i pljačka javne ili privatne imovine.
Oslobodili Šešelja
Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda zaključilo je većinom glasova na izricanju presude Vojislavu Šešelju u četvrtak da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata na čelu s bivšim srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem kojemu je, po tužiteljima, bio cilj etnički progon nesrba iz dijelova Hrvaske i BiH radi stvaranja velike Srbije.
Raspravno vijeće je većinom glasova utvrdilo neadekvatnosti u tužiteljskom pristupu udruženom zločinačkom pothvatu kojemu je cilj bio progon nesrba radi stvaranja tzv. velike Srbije
"Većina u Vijeću smatra da tužitelj predlaže fragmentirano tumačenje događaja koji svjedoče o zločinačkom planu stvaranja velike Srbije", kazao je predsjedavajući sudac Jean Claude Antonetti.
Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda je prije toga, također većinom glasova, da se zlostavljanje civila u Hrtkovcima ne može smatrati sustavnim napadom protiv civilnog hrvatskog stanovništva nego djelima osobne prirode.
Niije izravno odgovoran za Hrtkovce
Vijeće nije utvrdilo izravnu odgovornost Vojislava Šešelja za progon hrvatskog stanovništva u Hrtkovcima unatoč njegovom ratnohuškačkom govoru.
Većina članova vijeća prije toga zaključila je da tužiteljstvo nije dokazalo da je civilno nesrpsko stanovništvo bilo izloženo rasprostranjenim napadima u Vukovaru i Sarajevu, te je zaključilo da je postojao oružani sukob koji je obuhvaćao civilne elemente.
"Tužitelj nije jasno pokazao da su civili bili masovno na meti" kazao je predsjedavajući sudac Jean Claude Antonetti dodajući da općenite tvrdnje tužiteljstva nisu potkrijepljene dokazima.
Što se tiče Vojvodine, vijeće nije utvrdilo da se radilo o području oružanog sukoba jer je tužiteljstvo propustilo to povezati s ratom u Hrvatskoj.
Vijeće je utvrdilo da se regrutiranje dobrovoljaca SRS-a odvijalo najčešće u stožeru SRS te na općinskoj razini te da su slani u BiH i Hrvatsku i na zahtjev drugih srpskih snaga te Vojske Jugoslavije. Svi dobrovoljci nisu bili i članovi SRS-a, utvrdilo je vijeće.
Vijeće smatra da dobrovoljci nisu bili potčinjeni Šešelju kad su sudjelovali u vojnim operacijama, već su bili podređeni vojnoj hijerarhiji na terenu.
"Šešelj nije mogao imati nikakvu hijerahijsku vezu s dobrovoljcima od trenutka kad su bili uključeni u snage Vojske Jugoslavije i vojske Republike Srpske", kazao je Antonetti.
Vijeće je podsjetilo da su u veljači 1991. Šešelj i Tomislav Nikolić osnovali Srpsku radikalnu stranku koja je preuzela program srpskog četničkog pokreta i Šešelj je tada postao njezin predsjednik.
Vijeće smatra da nema dovoljno dokaza da se zaključi da je Šešelj bio povezan s paravojnim grupama poput Arkanovaca ili Belih orlova, niti da je dokazana hijerarhijska veza s drugih paravojnim skupinama u BiH.
Utvrđeno je da su se dobrovoljci SRS-a uključili u sastav crvenih beretki, kao i u sastav jedinice 'leve supoderice' koji su djelovali na području Hrvatske, objavilo je Vijeće.
Neprecizna optužnica
Tužiteljstvo je tvrdilo da je Šešelj bio član udruženog zločinačkog pothvata na čelu sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem kojemu bio progon nesrpskog stanovništva iz Hrvatske i BiH radi stvaranja 'Velike Srbije'. Tužiteljstvo je tvrdilo i da je za zločine koje su počinili dobrovoljci Srpske radikalne stranke odgovoran upravo Šešelj jer ih je upućivao u Hrvatsku i BiH, kao i za huškačke govore kojima je cilj bio progon Hrvata i muslimana iz Hrvatske, BiH, i vojvođanskog mjesta Hrtkovaca.
Sud je utvrdio da se Šešelj nije odrekao svoje ideologije stvaranja tzv. velike Srbije, te da je smatrao da nema nadzora nad svojim dobrovoljačkim snagama koji su, po Šešelju, djelovali u okviru legitimne obrane prava Srba.
Vijeće je utvrdilo da je tužiteljstvo u optužnici bilo neprecizno i ista djela navodilo i kao zločine za koje je Šešelj osobno odgovoran, ali i kao član udruženog zločinačkog pothvata te je neselektivno koristilo sve moguće vidove odgovornosti za pojedina djela. "Članovi raspravnog vijeća žale zbog takvog pristupa", kazao je predsjedavajući Jean Claude Antonetti.