NJEMAČKA je priznala odgovornost za genocid počinjen u Namibiji tijekom kolonijalne vladavine i obećala je isplatiti više od milijardu eura potpore za tamošnje nacionalne projekte.
Njemački kolonizatori ubili su desetke tisuća pripadnika autohtonih plemena Herera i Name u pokoljima od 1904. do 1908.
Prvi genocid 20. stoljeća – kako su ovaj zločin nazvali povjesničari - godinama je ozbiljno narušavao odnose Namibije i Njemačke.
Iako je Berlin već priznao da su za navedene zločine odgovorne njemačke kolonijalne vlasti, Njemačka je odbijala isplatiti izravnu odštetu.
"Ove ćemo događaje sada, iz današnje perspektive, nazvati njihovim pravim imenom: genocid", rekao je u svojoj izjavi njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas.
Maas je pozdravio sporazum postignut nakon više od pet godina pregovora između Njemačke i Namibije o događajima na području koje je pod berlinskom vlašću bilo od 1884. do 1915.
"U svjetlu njemačke povijesne i moralne odgovornosti, za počinjena zlodjela ćemo tražiti oprost od Namibije i potomaka žrtava", rekao je Maas.
U "namjeri da prizna ogromnu patnju nanesenu žrtvama" Njemačka će podržati "obnovu i razvoj" Namibije putem financijskog programa teškog 1.1 milijardu eura (1.34 milijarde dolara), rekao je Maas.
Prema izvorima upoznatim s procesom pregovora, taj će se iznos isplaćivati tijekom 30 godina, a primarno mora biti namijenjen potomcima naroda Herero i Nama.
Namibija je bila njemačka kolonija
Tijekom vladavine Berlina od 1884. do 1915. Namibija je nazvana Njemačkom Jugozapadnom Afrikom. Zemlja nakon toga pada pod vlast Južne Afrike, a tek nakon 75 godina, 1990., stječe neovisnost.
Napetosti s njemačkim kolonizatorima eskalirale 1904. godine kada se narod Herero, nakon što su mu oduzete zemlja i stoka, pobunio. Ubrzo nakon toga pobunili su se i pripadnici naroda Nama, a pobunu su ugušile njemačke carske trupe.
Tijekom bitke kod Waterberga u kolovozu 1904. otprilike 80.000 ljudi iz plemena Herera je pobjeglo, uključujući žene i djecu. Njemačke su ih trupe progonile kroz područje pustinje Kalahari, a samo njih 15.000 je preživjelo.
Njemački general Lothar von Trotha, koji je poslan kako bi ugušio pobunu, naredio je istrebljenje naroda.
Ubijeno oko 70.000 ljudi u četiri godine
U razdoblju između 1904. i 1908. godine ubijeno je najmanje 60.000 pripadnika naroda Herero i oko 10.000 pripadnika naroda Nama.
Kolonijalni su vojnici provodili masovna pogubljenja; muškarce, žene i djecu prognali su u pustinju, gdje su tisuće umrle od žeđi, te su osnovali zloglasne koncentracijske logore poput onoga na otoku Shark.
Zlodjela počinjena tijekom kolonizacije godinama su štetila odnosima između dviju zemalja te su 2015. započeli pregovori o sporazumu koji će uključiti službenu ispriku Njemačke, kao i pomoć za razvoj.
No u kolovozu prošle godine Namibija je poručila da je odšteta koju je Njemačka ponudila neprihvatljiva. Detalji ponude nisu bili navedeni.
Namibijski predsjednik Hage Geingob napomenuo je da je Berlin odbio koristiti izraz "reparacije", kao što je taj termin izbjegnut i tijekom pregovora Njemačke i Izraela nakon Holokausta.
Međutim, u nastojanju da olakša proces pomirenja, Njemačka je 2018. vratila posmrtne ostatke pripadnika plemena Herero i Nama, a tadašnja je ministrica vanjskih poslova Michelle Müntefering zatražila "oprost iz dubine srca".