Njemački kancelar Olaf Scholz danas je na meti kritika svojih konzervativnih političkih suparnika koji, suprotno njegovim najavama za siječanj, žele glasanje o povjerenju Scholzovoj vladi već sljedeći tjedan kako bi se ubrzali prijevremeni izbori nakon što se dan ranije raspala vladina koalicija.
Koalicija između kancelarovih Socijaldemokrata (SPD), Zelenih i liberala FDP-a propala je, istaknuo je čelnik oporbene Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz i kazao da nema razloga čekati siječanj za glasanje o povjerenju.
Raspad vlade dolazi u najgorem mogućem trenutku za Njemačku, koja se bori s ozbiljnom industrijskom krizom, ali i za Europu, koja je zabrinuta zbog posljedica po svoju trgovinu i sigurnost nakon izbora republikanca Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a.
"Jednostavno si ne možemo priuštiti da nekoliko mjeseci imamo manjinsku vladu", insistira Merz.
Potres koji je izazvao raspad trostranačke koalicije, koja je na vlasti u Berlinu od kraja 2021., nije znatno poremetio raspored Olafa Scholza koji će danas otputovati u Budimpeštu kako bi se sastao sa svojim europskim kolegama i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Razlike o proračunu
Trostrana njemačka tzv. semafor koalicija raspala se u srijedu navečer nakon smjene ministra financija i čelnika liberala Christiana Lindnera.
Njega će zamijeniti jedan od bliskih savjetnika Olafa Scholza Joerg Kukies, 56-godišnji stručnjak za ekonomska pitanja.
Svi liberali napustili su vladu osim ministra prometa Volkera Wissinga, koji je najavio da ostaje u vladinom timu i da napušta svoju stranku, s kojom se ne slaže.
Razlog razlaza su duboke razlike dvaju tabora oko proračunske i ekonomske politike koju će voditi, pri čemu se prvi zalažu za oživljavanje posrnule nacionalne ekonomije potrošnjom, dok se liberali zalažu za socijalne rezove i strogu proračunsku disciplinu.
Dok su SPD i Zeleni za veći proračun koji bi uključivao i pomoć posrnuloj automobilskoj industriji, Lindner i FDP ustraju na mjerama štednje.
"Potrebna nam je vlada koja je sposobna djelovati i koja ima snage donijeti potrebne odluke za našu zemlju", ustvrdio je socijaldemokratski kancelar.
Scholz je uz to ocijenio da više nema "dovoljno povjerenja za nastavak suradnje" te je odlučio smijeniti ministra financija.
Kancelar sada vodi manjinsku vladu i nada se da će usvojiti nekoliko zakona koji se smatraju prioritetima, tražeći većinu od slučaja do slučaja.
Glasanje o povjerenju
Što se tiče proračuna za 2025., čija je izrada u ishodištu sadašnje krize, sve ostaje neizvjesno. Ako ga parlament ne usvoji, minimalna i reducirana verzija mogla bi se primjenjivati od siječnja.
Kancelar je u srijedu, prilikom smjene ministra, najavio da želi glasanje o povjerenju svojoj vladi u siječnju, čime bi otvorio put prijevremenim izborima s obzirom na slabe šanse da će dobiti povjerenje.
U tom bi se slučaju izbori, prvotno predviđeni za rujan 2025., mogli održati "najkasnije krajem ožujka".
Olaf Scholz i Christian Lindner iznijeli su javno međusobne pritužbe. Christian Lindner je "prečesto izdao moje povjerenje", požalio se Olaf Scholz, osuđujući njegovo "sebično" ponašanje.
Bivši ministar financija optužio je pak kancelara da je državu doveo "u fazu neizvjesnosti proračunatim raspadom ove koalicije".
Razvod je finaliziran nakon posljednjeg dana razgovora kojima se pokušalo spasiti vladu koju Scholz vodi od kraja 2021.
S Trumpovom sjenom
Raskidi koalicija vrlo su rijetki u Njemačkoj, no vladin tim već je mjesecima potkopavan neslaganjima oko gospodarstva i imigracije te osobnim svađama.
"Srećom, gotovo je", naslov je u četvrtak u časopisu Der Spiegelu, koji je time sažeo opći dojam.
"Konstelacija sastavljena od SPD-a, Zelenih i FDP-a nema budućnost na saveznoj razini. Ne nakon vjerojatnih novih izbora u proljeće, ali ni u dogledno vrijeme", ocjenjuje list.
Olaf Scholz se nadao da će izbor Donalda Trumpa, ljubitelja protekcionizma i diplomatskih sukoba, njegovu koaliciju natjerati da zbije redove. Ali dogodilo se upravo suprotno.
Da se izbori održavaju sutra, konzervativna oporba bi, prema anketama, izbila na prvo mjesto s više od 30 posto glasova, a favorit za kancelara bio bi njezin čelnik Friedrich Merz.
No i on bi imao poteškoća s formiranjem većinske koalicije, uz krajnje desnu Alternativu za Njemačku (AfD), koja vreba na drugom mjestu u anketama.