Foto: Index/FaH/Zaklada Fridrich Naumann
KOLAPS najveće hrvatske privatne tvrtke, koncerna Agrokor, razotkrio je sve slabe točke naše gospodarske tranzicije, uključujući klijentelističku privatizaciju, državno favoriziranje određenih kompanija, lažne financijske izvještaje, površne revizije i nezasluženo povoljne kredite.
Do tog zabrinjavajućeg zaključka došla je Zaklada Friedrich Naumann za slobodu, njemačka zaklada povezana s liberalnom Slobodnom demokratskom strankom.
Kako prenosi SeeNews, zaklada je u svom izvještaju nazvanom Barometar slobode 2017. rangirala Hrvatsku na 14. od 30 zemalja Europe i središnje Azije, sa 64,87 od mogućih 100 bodova, prvenstveno zbog borbe s gospodarskom korupcijom čiji najistaknutiji primjer je pad Agrokora.
Ipak, utješno je da se radi o laganom porastu u odnosu na prošlu godinu - točnije, rastu od 0,87 bodova. Zaklada mjeri slobode u određenoj zemlji na temelju deset varijabli podijeljenih u tri kategorije: ekonomske slobode, političke slobode i vladavina prava.
Kriza s Agrokorom ukazala na sukob interesa članova vlade
Znakovito je da je u kategoriji vladavine zakona, u varijabli korupcije Hrvatska dobila samo 4,9 od mogućih 10 bodova, 0,2 boda manje nego 2016. Kako je zaklada komentirala u svom izvještaju, kriza s Agrokorom je, osim ekonomskih problema, ukazala na sukob interesa vladinih dužnosnika, što je zasjenilo borbu s korupcijom.
Hrvatska je također dobila samo 5,38 bodova u varijabli “regulacija kredita, rada i poduzetništva”, što je 0,04 boda manje nego 2016. Otvaranje tvrtke ili obrta u Hrvatskoj i dalje zahtijeva mnogo vremena i novca. Primarni razlozi za to su visoke javnobilježničke pristojbe, obvezni početni kapital te sporo i skupo dobivanje građevinskih dozvola.
Obrazovanje neučinkovito, vlada prevelika
Zaklada dodaje i da je obrazovni sustav neučinkovit, a vlada prevelika. U toj varijabli naša je zemlja dobila samo 4,91 bod, a razlozi za to su i previsoki javni dug i proračunski deficit.
Ipak, Hrvatska je ostvarila solidan rezultat u zaštiti ljudskih prava (7,65) i odličan rezultat u slobodnim i poštenim izborima (9,64), što je nepromijenjeno u odnosu na prošlu godinu. Iako su mediji ocijenjeni kao pluralistički i raznoliki, rezultat na ovom polju je niskih 5,9 bodova, prvenstveno zbog miješanja vlade u rad nezavisne javne agencije i televizije. Drugi razlozi su financijska ovisnost medija o oglašavanju i nedostatak adekvatnih radnih mjesta za novinare.
Hrvatska je prvi put uvrštena na godišnji Barometar slobode 2013. kada je ušla u Europsku uniju. Te godine imala je 62,31 boda, što znači da je u ove četiri godine porasla 1,31 bod. Je li to dovoljno?