DRŽAVNA tajnica u Ministarstvu rada Majda Burić izvijestila je jutros resorni saborski odbor da Vlada povlači iz procedure izmjene Zakona o radu o kojima se taj odbor jutros trebao očitovati.
Vlada povlači izmjene Zakona o radu, rekla je Burić na sjednici Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo ne navodeći razloge za to.
"Nije uobičajeno da se to radi osam minuta prije sjednice", primjetio je predsjednik Odbora Gordan Maras (SDP).
Vladin potez 'brani' Ante Babić (HDZ) i ističe da su "okolnosti takve, da Vlada razgovara sa socijalnim partnerima".
Vlada je na svojim mrežnim stranicama objavila da je u utorak, 15. listopada održala telefonsku sjednicu na kojoj je donijela odluku da se iz procedure u Hrvatskome saboru povuče šest zakonskih prijedloga.
To su izmjene zakona o radu i o državnim službenicima, o zdravstvenoj zaštiti, o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te izmjene i dopune Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
Vlada RH će navedene zakonske prijedloge dodatno razmotriti sa socijalnim partnerima te ih potom uputiti u redovnu proceduru, poručila je hrvatska Vlada.
HUP odgodio konferenciju
Hrvatska udruga poslodavaca jutros je naime odgodila konferenciju za medije koju su danas trebali održati jer su, kako su priopćili, dobili najavu iz vlade da će se povući prijedlog izmjena Zakona o radu kojim se otvara mogućnost produljenja rada na još tri godine nakon što se ispune uvjeti za mirovinu sa 65 godina.
"Navedeni prijedlog izmjene ZOR-a bio je dio paketa zakona vezanih uz mirovinsku reformu te nam je ujedno najavljeno da će se kroz socijalni dijalog razgovarati o nužnim poboljšanjima radnog zakonodavstva", priopćili su iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Podsjetimo, izmjenama Zakona o radu koje je sad predložilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava na čelu s mladim ministrom Josipom Aladrovićem vlada je planirala omogućiti radnicima da nakon 65. godine biraju hoće li otići u svoju redovnu mirovinu, i to s otpremninom, ili će odučiti ostati raditi do 68. godine, što bi u ekstremnom slučaju značilo da bi te tri dodatne godine mogli provesti na bolovanju, a da bi cijeli trošak snosio poslodavac.
Na takvo su se rješenje, odmah nakon što je ono dospjelo u javnost, žestoko pobunili poslodavci.