Foto: Goran Jakuš/Pixsell
PREMA izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu, koji je prošlog mjeseca prošao prvo čitanje u saboru, gradske komunalne tvrtke koje se bave održavanjem groblja i pružaju usluge pokopa više neće moći obavljati pogrebničku djelatnost (prijevoz pokojnika, prodaja pogrebne opreme, cvijeća i sl.), što će dovesti do poskupljenja pokopa i grobne naknade. Gradske tvrtke nude povoljnije cijene navedenih djelatnosti, a kako ih više neće moći obavljati, očekuje se i poskupljenje grobnih naknada koje ostaju u njihovoj nadležnosti.
Hrvoje Ostrički, direktor gradskog komunalnog poduzeća Ukop iz Osijeka, nada se da zakon neće proći jer je, kaže, nepravedan, pa čak i protuustavan. Također je naveo kako će zbog njega poskupjeti pokopi.
"Mi obavljamo poslove održavanja groblja, ukope, ali imamo i klesariju, cvjećarnicu, prijevoz i opremu. Ako se novi zakon izglasa, morat ćemo otpustiti ljude koji rade ove poslove jer više nećemo smjeti prodavati ni cvijeće, ni nuditi usluge klesarije, prijevoza, opreme.
Dosad samo imali konkurenciju i neka, borimo se na tržištu s privatnim poduzetnicima, a sad nas se stavlja u podređen položaj. Govori se o tržišnoj utakmici, a nama se zabranjuje rad na tom istom tržištu. Doći će do poskupljenja usluga. Ljudi sad na jednom mjestu mogu dobiti kompletnu uslugu, a po novom zakonu to neće moći. Sigurno će poskupiti smrt u Hrvatskoj", rekao je Ostrički u razgovoru za Index.
"Da nemamo tržišne cijene i kvalitetnu uslugu bili bismo nepovoljniji i svi bi išli kod privatnika"
Navodi kako njihova tvrtka ima primjerene cijene za svoje korisnike.
"Cijene jesu tržišne, da nemamo tržišne cijene i kvalitetnu uslugu bili bismo nepovoljniji i svi bi išli kod privatnika. Cijene su nam korektne jer smo na usluzi građanima, a da ipak ostvarujemo minimalnu dobit. Doći će do povećanja cijena i pada razine usluga novim zakonom i to građanima ne ide u korist", rekao je Ostrički.
Što se tiče grobne naknade i održavanja groblja, ona ostaje u njihovoj nadležnosti i navodi kako je moguće da poskupi.
"Sa sadašnjim poslovanjem možemo raditi adekvatno, no pitanje je hoće li sadašnja grobna naknada biti dovoljna, no o tome odlučuje lokalna samouprava, u čijem smo vlasništvu.
Bitno je reći da smatramo protuzakonitim da se nama zabranjuje rad, Zakon o trgovačkim društvima ne radi razliku između javnog i privatnog trgovačkog društva. Isti smo pred zakonom, isto poslujemo. Sad mi ne možemo imati cvjećarnicu, klesariju, a privatnici mogu. Nama se ovim prijedlogom zakona ne dozvoljava obavljati posao kojeg radimo već 70 godina.
Tražili smo da se briše točka 3 u članku 36 ili korigira tako da i dalje možemo obavljati i druge srodne tržišne djelatnosti kao npr. cvjećarnice, klesarija, prijevoz, oprema. Znači ne tražimo nikakve druge djelatnosti nego samo one koje su usko vezane uz našu djelatnost i čine jednu funkcionalnu cjelinu. Slovenci rade isto kao i mi sada i sve funkcionira. Primjerice krematorij u Bruxellesu je u gradskom vlasništvu i imaju i restoran u kojemu ugoste oko 70.000 ljudi godišnje", kazao nam je Ostrički.
"Komunalac ne smije imati velike dobiti, privatnici nemaju tih ograničenja"
Sonja Polonijo, dugogodišnja direktorica, a sad savjetnica za razvoj u gradskom komunalnom poduzeću Eko-Murvica iz Crikvenice, također kaže da će u Hrvatskoj biti skuplje umrijeti.
"Cijene pogreba će poskupiti jer, prema načelima na kojima se komunalne djelatnosti obavljaju, bilo kakav profit direktno se vraća korisnicima usluga, tj. dijeli s građanima. Komunalac ne smije imati velike dobiti, nego mora poslovati oko nule. Privatne firme nemaju tih ograničenja.
Posljedica ovakvih zakonskih rješenja je poskupljenje komunalnih usluga korisnicima, odlijevanje profita u privatne džepove i kroz to slabljenje davatelja komunalnih usluga. Gradovi i općine, čija su groblja do sada bila financijski samoodrživa, susrest će se s neminovnošću povećanih proračunskih izdvajanja za njihovo održavanje. Istovremeno, ako je glasnogovornica ministarstva u pravu i komunalci "pouzdano rade ispod tržišnih cijena", privatnici će nužno cijene cvijeća, opreme i prijevoza "formirati na tržišnom nivou", tj. i to će poskupiti. Moje stavove dijele i kolege komunalci iz Grupacije pri HGK, s kim god da sam pričala. Također i gradovi, odnosno Udruga gradova čiji sam stručni suradnik za zaštitu okoliša. A i stanari (ja sam i savjetnik Hrvatske udruge stanara i suvlasnika zgrada HUSISZ)", rekla nam je Sonja Polonijo, ujedno i članica Vijeća Udruženja komunalnog gospodarstva RH, te članica Povjerenstva za Uredbu o komunalnom otpadu pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.
Objasnila je to i slikovito kroz brojke.
Poskupljenje kroz brojke
"Groblja će održavati komunalna društva (čišćenje, kopanje, uređivanje staza). To rade ljudi koji su za te svrhe zaposleni (grobari). Troškovi toga su uglavnom plaće radnika (za 3.000 kn netto cca 4.000 kn trošak, puta 12 = cca 50.000 kn za 1 čovjeka, a ukopi su u razna doba dana, prekovremene treba platiti, ljudi treba biti više, barem 2 - godišnji, bolovanja...).
Netko treba slati račune, voditi knjige, raditi ovrhe, treba kupovati alate i materijal za održavanje. Taj dio neću ni računati. Ako na tome groblju imate 500 grobnih mjesta za koja naplaćujete po 100 kn godišnje grobne naknade, to vam je prihod od 50.000 kn. Dakle, ni u kojem pogledu spektakularna plaća. Do sada ste organizacijom sprovoda (prodaja cvijeća, sanduka, križeva, nošenjem pokojnika, prijevozom umrlih) ostvarivali netto dobit od cca 25 %, recimo iznos od 25.000 kn. Grad vam je za uređenje velikodušno dao 5.000 kn (nekada jest, a počesto i nije). Pa ste nekako bili na nuli, ali su cijene bile "ispod tržišnih". Svejedno je građanima smrt vrlo skupa, pa ste im davali i na rate.
Što će biti "po novom"? Sve što nosi profit (cvijeće, oprema, organizacija ispraćaja) ide privatnicima, pa će cijene - kako kaže glasnogovornica u odgovoru - postati "tržišne" jer ih više nitko neće formirati na nivou "ispod tržišnih". Dakle, taj dio će poskupiti.
A što će se dogoditi s grobnom naknadom? Kako se ekstraprofit seli privatnicima, a onaj dio koji nije komercijalno zanimljiv ostaje komunalcima, jedini siguran prihod iz kojega možete održavati groblje ostaje grobna naknada. Samo ona više ne može iznositi onih 100 kuna godišnje, jer vam fali onih 25.000 profita od cvijeća, prijevoza i opreme), nego mora iznositi 150 kn, tj. raste za 50 %. Ili će Grad morati iz proračuna pljunuti ukupno 30.000 kn (njima je to povećanje od 600 %). Brojevi su iz glave, ali se radi o elementarnoj matematici", objasnila nam je Polonijo.
Ministarstvo: Nema razloga očekivati poskupljenje
U Ministarstvu prostornog uređenja i graditeljstva tvrde da neće doći do poskupljenja, iako kažu da su cijene koje imaju gradska komunalna poduzeća ispod tržišnih, što ujedno znači da su jeftiniji.
"Nema pouzdanih podataka da trgovačka društva čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave koje istovremeno obavljaju komunalne djelatnost i tržišne djelatnosti prihodom ostvarenim od obavljanja tržišne djelatnosti financiraju obavljanje komunalnih djelatnosti. Istovremeno, činjenica da dobrom broju slučajeva spomenuta trgovačka društva obavljaju tržišne djelatnosti ispod uobičajene cijene na tržištu, može upućivati na zaključak da se tržišne djelatnosti obavljaju sredstvima prikupljenim (namijenjenim) za obavljanje komunalnih djelatnosti. Dakle, nema razloga očekivati poskupljenje komunalnih usluga", kažu u ministarstvu.
U odgovoru za Index potvrđuju da trgovačko društvo čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave koja obavlja komunalnu djelatnost neće moći obavljati drugu tržišnu gospodarsku djelatnost.
"Primjerice trgovačko društvo koje obavlja komunalnu djelatnost održavanje groblja i krematorija unutar groblja te pružanja usluga ukopa i kremiranja pokojnika u krematoriju unutar groblja neće moći obavljati pogrebničku djelatnost (prijevoz pokojnika, prodaja pogrebne opreme, cvijeća i sl.), osim ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave pogrebničku djelatnost ne proglasi komunalnom djelatnošću, a za što je ovlašteno odredbama članka 26. predmetnog prijedloga. Također, primjerice, trgovačko društvo koje obavlja komunalnu djelatnost održavanje nerazvrstanih cesta neće moći na tržištu izvoditi radove na izgradnji zgrada", stoji u odgovoru ministarstva.