OSIM što nam stiže nova valuta, mnogi misle da nam iduće godine stiže i recesija. HNB je objavio analizu na temu: ulazi li Hrvatska u recesiju. Naglašavaju da za konačnu odluku o tome kakva će biti i koliko će trajati treba pričekati službenu statistiku. Plitka ili duboka, duga ili kratka, recesija, euro i Schengen teme su o kojima je u RTL Direktu govorio ekonomski analitičar Damir Novotny.
Za HNB-ovu pretpostavku od 25 posto vjerojatnosti za recesiju, Novotny je kazao:
"Puno kondicionala. Može ovako i onako ako gledamo trendove koje možemo vidjeti na najvažnijim tržištima EU. Prije svega, u Njemačkoj vidimo usporavanje ekonomske aktivnosti zbog energetskog šoka zbog toga što veliki dio njemačke industrije uvelike ovisi o ruskom plinu. Tu postoji snažan rizik da tog plina ne bude ili ne bude po onim cijenama koje njima odgovaraju. I tako se taj dio ekonomije isključi iz ekonomske aktivnosti. To će pogoditi i naše izvoznike koji rade s tim kompanijama u Njemačkoj.
Nije isključeno da se to prelije na naše tržište. Ali, većina ekonomskih instituta u njemačkoj prognozira blagu recesiju. U povijesti ekonomskih kriza, od velike depresije 1930-ih godina prošlog stoljeća do ove 2020. godine bilo je 17 takvih ciklusa i, protivno općem mišljenju, to nisu bile katastrofične recesije. Trajale su 5,6,8 mjeseci, najviše 12, ali nakon toga su ekonomije brzo rasle", kazao je Novotny.
Duboka recesija?
Potvrdio je da to ne znači scenarij iz 2008. godine.
"Na tržištima vidimo nedostatak radne snage. Potražnja na tržištima EU je ogromna. To nije bio slučaj 2008. Tad je bio nagli pad ekonomske aktivnosti, Hrvatska je tad prvi put doživjela snažnu recesiju ako isključimo 80. godine prošloga stoljeća. Tada je nestalo otprilike 250 tisuća radnih mjesta u Hrvatskoj. To je nevjerojatno. Sada vidimo da postoji manjak radne snage, a to znači da je zapravo ekonomija još uvijek robusna i žilava i da kućanstva koja dobivaju plaće imaju dohodaka koji će trošiti. Koliko? To ćemo vidjeti.
Vidimo da su se Nijemci odrekli jednog dijela potrošnje u odnosu na prošlu godinu. Kod nas to ne vidimo. Vidimo da se troši više nego ikad. Kada pada potražnja, vlade moraju intervenirati. Kada potražnje ima, vlada bi trebala ohladiti, a ne dodavati ulje na vatru raznim mjerama. To su radile europske vlade zadnjih mjeseci. Zaduživale su se pa su intervenirale u cijene i tako kućanstvima omogućavale veću potrošnju, poticale ih, a to je znak da će inflacija rasti, ali neće biti dubokog pada ekonomske aktivnosti", kazao je Novotny.
Inflacija
Na pitanje očekujemo li da će inflacija, koja je u studenom bila 13.5 posto, u prosincu biti manja, odgovara:
"Postotak rasta cijena će se usporiti, ali će cijene ostati na visokoj razini i tu će se uspostaviti nova ravnoteža. I plaće će rasti. U proteklih 20 godina plaće su se u Hrvatskoj utrostručile. Nije bilo inflacije, u 2020. je došlo do pada ekonomske aktivnosti, inflacija se u 2021. ubrzala, a plaće su padale. Ali još uvijek su dovoljno visoke, tako da postoji kupovna moć kod kućanstava. Vrlo vjerojatno će turizam ponovo odraditi svoj dio posla."
Odgovorio je hoće li plaće pratiti rast svega ostaloga:
"Već su porasle ove godine zbog velike potražnje gotovo na svim tržištima, ali pogotovo koje su konkurentne na europskom tržištu. Turizam, građevinski sektor, vidi se nedostatak radne snage i rast plaća. Međutim, u logističkom sektoru, vozači koji ne žele raditi u Zagrebu za nižu plaću, odlaze u Sloveniju i to će se ubrzati nakon ulaska u Schengen. Dnevne migracije će učiniti svoje tako da će doći do približavanja plaća za istu razinu produktivnosti između slovenskih i hrvatskih", kazao je pa dodao:
"Nema mjesta kataklizmi"
"Nema mjesta kataklizmi, nema govora. Bit će usporavanja ekonomske aktivnosti. Rekao bih da bi bilo dobro da dođe do naglog pada ekonomske aktivnosti jer smo u 2021. godini imali značajan rast", kazao je Novotny pa dodao da su se stvorila nova radna mjesta i povećale plaće.
"Ono što me zabrinjava je da se onda vlada upliće u te procese umjesto da to tržište odradi. Po mom mišljenju, vlada nikako ne smije intervenirati u cijene. Time stvaraju nove neravnoteže. Govori se o distributerima goriva koji po tim cijenama ne bi mogli opskrbljivati tržište. Vlada treba intervenirati prema socijalno ugroženim skupinama, a ne prema svima. Horizontalne vladine mjere nisu dobre, porez na ekstradobit je potpuna greška vlade. To je tip robinhudovskog pokušaja uzimanja onima koji imaju više, davanje onima koji imaju manje. To se nikad ne pokaže dobro. To obeshrabruje poduzetništvo, vlada bi se u ovom slučaju trebala povući iz takvih intervencija i pustiti da ulazak u europodručje učini svoje kao u Sloveniji i Slovačkoj", kazao je pa dodao da je umjereno optimističan.