Učestalost različitih kriznih situacija u Europi povećala se posljednjih godina, uključujući one povezane s klimatskim promjenama, novim zaraznim bolestima i ratom, navodi se u izvještaju Europske komisije za putovanja. Posebno je pandemija covida paralizirala turistički sektor EU, a poduzeća i zajednice koje ovise o turizmu tada su pretrpjeli veliki pritisak i razotkrili strukturne slabosti sektora.
No, činjenica da se potražnja u turizmu relativno brzo oporavila nakon pandemije mogla bi sugerirati da je turistička potražnja prilično otporna, navodi istraživanje. Međutim, to ne znači nužno da je ponuda u europskom turističkom sektoru postala otpornija na buduće krize, koje postaju sve veće i složenije.
Turistička industrija osjetljiva je na širok raspon rizika
Putnička i turistička industrija posebno su osjetljive na širok raspon rizika, uključujući terorističke napade, epidemije, pandemije, prirodne katastrofe i druge rizike koji ugrožavaju sigurnost turista, a bilo bi pogrešno pretpostaviti da su određene zemlje ili vrste destinacija imune na određenu vrstu incidenta.
Primjerice, malo tko je očekivao da će Dubai u samo 12 sati u travnju 2024. godine doživjeti količinu oborina koja obično padne u godinu dana, što je izazvalo neviđene poplave i prisililo na zatvaranje aerodroma - jednog od najvećih međunarodnih čvorišta za zračni promet i jednog od najprometnijih svjetskih aerodroma - na nekoliko dana.
Klimatske promjene uvelike će utjecati na turističku potražnju
Gledajući unaprijed, postoji mnogo vrsta višeslojnih kriza za koje će dionici turističkog sektora u Europi morati biti spremni u narednim godinama. Pretpostavlja se da će buduće krize biti veće i nepredvidljivije te da će predstavljati veće strateške i operativne izazove za Nacionalne turističke organizacije.
Na obrat u turističkoj potražnji do 2100. godine uvelike će utjecati klimatske promjene, objavljeno je u izvještaju o krizama u turizmu Europske putničke komisije.
Turistička potražnja će se, prema izvješću, u budućnosti preusmjeriti s obalnih područja na sjeverne regije, a južne će se suočiti sa značajno manjim brojem turista. Osobito zbog scenarija koji predviđaju više temperature.
Manja potražnja ljeti, veća u posezoni i zimi
Prema izvješću, očekuje se da će se mijenjati turistička potražnja vezana uz godišnja doba. Naime, moglo bi doći do smanjenja potražnje ljeti, a povećanja u posezoni te zimi.
Navodi se da je, nakon prošlogodišnjih visokih temperatura, broj turista koji planiraju posjetiti Mediteran od lipnja do studenog već pao za deset posto. Turisti umjesto toga biraju putovanja u Češku, Dansku, Irsku i Bugarsku.
Mogla bi se promijeniti i turistička potražnja u Alpama koje privlače oko 120 milijuna turista godišnje. U bliskoj budućnosti, navodi istraživanje, skijališta koja se nalaze ispod 1500 metara nadmorske visine ostat će bez snijega. Takva promjena, navodi se, zahvatit će četvrtinu alpskih odmarališta.
Mogao bi nestati jedan od osam resorta u svijetu
Uz pretpostavku snažnog globalnog zatopljenja, resorti u Alpama bi do kraja stoljeća mogli imati čak 40 posto manje snježnih dana u godini. Istraživanje navodi da bi to značilo 137 snježnih dana godišnje, što je 80 manje od sadašnjeg prosjeka. Ta promjena značila bi nestajanje jednog od osam resorta u svijetu, a očekuje se od 2071. godine nadalje.
Švicarska se zagrijava otprilike dvostruko brže od globalnog prosjeka, a skijališta se već bore s nedostatkom snijega te tu turističku ponudu pokušavaju zamijeniti drugim oblicima rekreacije. Jedan od primjera je otvaranje alpskih biciklističkih staza na Božić kako bi nadoknadili odgođenu skijašku sezonu.
U siječnju 2023. godine samo je 16 od 70 skijaških staza bilo otvoreno u skijalištu Gstaad, a korištenje žičara bilo je 30 do 40 posto manje nego prethodne godine.
Turisti troše manje tijekom najvrućeg dijela dana
Dokazi o utjecaju vremenskih obrazaca na potražnju u turizmu već su zabilježeni u Španjolskoj. Naime, turisti troše više u hladnijim obalnim općinama nego u toplijima. Između ljeta 2019. i ljeta 2023. godine turistička potrošnja porasla je u prosjeku za 45 posto u hladnijim, a za 35 posto u toplijim mjestima.
Osim toga, tijekom ljetnih toplinskih valova 2023. godine turisti su smanjili svoju potrošnju tijekom najtoplijeg dijela dana. Manje su trošili između 12 sati i 17 sati, a više između 22 sata i 7 sati ujutro.
Potencijalni učinci kriznih događaja na međunarodni turizam vjerojatno će se povećati u obujmu i učestalosti, a učinkovite strategije turističkih zajednica za pripremu, odgovor i oporavak od kriza postati sve važnije.