TIJEKOM 2018. godine u Hrvatskoj je umrlo 52.706 ljudi, odnosno 771 osoba manje negoli tijekom 2017. godine, stoji u nedavno objavljenom Izvješću o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2018. godini Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Od tog ukupnog broja umrlih 49,3 posto (25.964) su bili muškarci, dok je 50,7 posto (26.742) bilo žena.
Bolesti cirkulacijskog sustava i rak čine tri četvrtine uzroka smrti u Hrvatskoj
Najčešći uzroci smrti su bolesti cirkulacijskog (krvožilnog) sustava od kojih je umrlo 43,7 posto ili 23.048 osoba. Među bolesti cirkulacijskog sustava spadaju kardiovaskularne bolesti kao što su bolesti srca, arterija, moždani udar. Drugi po redu uzrok smrti su novotvorine, odnosno rak od čega je umrlo 27 posto ili 14.210 ljudi. Tako bolesti cirkulacijskog sustava i rak čine tri četvrtine uzroka smrti u Hrvatskoj u prethodnoj godini.
Ostali uzroci smrti su redom ozljede i trovanja (5,7 posto ili 2984 osoba), bolesti endokrinog sustava (5,5 posto ili 2879), bolesti dišnog sustava (4,5 posto ili 2356 osoba) te drugi manje zastupljeni uzroci (bolesti probavnog sustava, bolesti živčanog sustava, bolesti genitourinalnog sustava, duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, itd).
Udio nepoznatih i nedovoljno definiranih uzroka smrti iznosio je 0,8 posto, što je prema spomenutom Izvješću "rezultat izrazito dobre suradnje s djelatnicima županijskih zavoda za javno zdravstvo, bolničkim ustanovama i zavodima za sudsku medicinu".
Muškarci u nešto većoj mjeri umiru od bolesti probavnog sustava
Kada je riječ o uzrocima smrti kod muškaraca, na prvom mjestu su cirkularne bolesti (38,3 posto ili 9955 osoba), potom rak (31,8 posto ili 8245 osoba), ozljede i trovanja (6,7 posto ili 1730 osoba), bolesti probavnog sustava (5,3 posto ili 1365 osoba) te bolesti dišnog sustava (5,2 posto ili 1345 osoba).
Kod žena treći najčešći uzrok smrti su endokrine bolesti
Žene su prošle godine u Hrvatskoj isto tako najviše umirale od bolesti cirkulacijskog sustava (49 posto ili 13.093 osoba) te nešto manje od raka (22,3 posto ili 5956 osoba). Za razliku od muškaraca treći po redu uzrok smrti kod žena su endokrine bolesti (6,3 posto ili 1685 osoba), a slijede ozljede i trovanja (4,7 posto ili 1254 osobe) te bolesti dišnog sustava (3,8 posto ili 1011 osoba).
Građani Hrvatske najviše umiru od ishemijskih bolesti srca i moždanog udara
Gledajući pojedinačno po bolestima, najviše ljudi je umrlo od ishemijske ili koronarne bolesti srca (19,3 posto) koje nastaju uslijed smanjenog protoka krvi kroz srčane arterije. Potom slijede cerebrovaskularne bolesti, kao što je moždani udar (11,6 posto), potom rak bronha i pluća (5,6 posto) te šećerne bolesti (5,4 posto). Peti uzrok smrti je hipertenzija, odnosno povišeni krvni tlak od kojeg je prošle godine umrlo 4,3 posto osoba, a slijedi rak debelog crijeva od kojeg je umrlo 4,2 posto ljudi. Na sedmom mjestu nalazi se bronhitis, emfizem i astma (3,5 posto), na osmom kronične bolesti jetre i ciroza (1,9 posto), na devetom zatajenje srca (1,7 posto) te prijelom bedrene kosti (1,6 posto).
Muškarci umiru i od raka debelog crijeva te raka prostate
I kod muškaraca u odnosnu na ukupni poredak prva tri najčešća uzroka smrti su ishemijske bolesti srca (18,1 posto), moždani udar (9,9 posto) i rak bronha i pluća (8,1 posto).
No na četvrtom mjestu nalaze se rak debelog crijeva (5,1 posto), a slijede šećerne bolesti (4,6 posto) bronhitis, emfizem i astma (4,2 posto), kronične bolesti jetre i ciroza (3 posto). Na osmom mjestu kod muškaraca je rak prostate (3 posto), a na devetom hiperintenzivna bolest srca ili infarkt srca (2,9 posto), a na desetom rak želuca (1,6 posto).
Žene više umiru od šećerne bolesti
I kod žena su prva dva najčešća uzroka smrti ishemijska bolest srca (20,6 posto) te cerebrovaskularne bolesti (13,3 posto). No na trećem mjestu nalazi se šećerna bolest od koje je umrlo 6,3 posto od ukupnog broja umrlih žena. Na četvrtom mjestu najčešćih uzroka smrti kod žena je hipertenzija (5,6 posto), slijedi rak debelog crijeva (3,4 posto) te rak dušnika i pluća (3,2 posto). Na sedmom mjestu je rak dojke od kojeg je umrlo 3 posto od ukupnog broja umrlih žena. Na osmom mjestu je bronhitis, emfizem i astma (2,8 posto), na devetom prijelom bedrene kosti (2,2 posto), a na desetom insuficijencija srca (2,2 posto)
U izvještaju se napominje i kako tijekom prošle godine nijedna žena nije umrla od komplikacija u trudnoći, porođaju ili babinjama.
83 posto umrlih bilo je starije od 65 godina
Od ukupnog broja ljudi koji su umrli prošle godine njih 83 posto (43.576 osoba) bilo je starije od 65 godina.
Kad je pak riječ o razlikama između muškaraca i žena po pitanju starosti umiranja, žene su zastupljenije u ukupnom broju umrlih, a naročito u dobnoj skupini iznad 65 godina, dok muškarci više umiru u dobi od 0 do 64 godine.
Mlađi od 64 najčešće umiru od raka, a stariji od 65 najčešće umiru od bolesti cirkulacijskog sustava
U dobnoj skupini do 64 godine najčešći uzroci smrti su redom zloćudni rakovi (40,5 posto), bolesti cirkulacijskog sustava (24,9 posto), ozljede, trovanja i dr. posljedice vanjskih uzroka (12,1 posto), bolesti probavnog sustava (7,6 posto).
Kod umrlih starijih od 65 godina, na prvom mjestu uzroka smrti je bolesti cirkulacijskog sustava (47,7 posto), zloćudni rakovi (24,1 posto), endokrine bolesti (6 posto) te bolesti dišnog sustava (4,8 posto).
Prošle godine bilo je 2984 nasilnih smrti
Što se tiče nasilnih uzroka, u koje se ubrajaju posljedice djelovanja određenog vanjskog uzroka odnosno ozljede ili otrovanja koji mogu nastati nesretnim slučajem, namjernim samoozljeđivanjem (samoubojstva), namjernim ozljeđivanjem (ubojstva), djelovanjem nepoznatog i neutvrđenog uzroka te ratnim djelovanjem, u Hrvatskoj su u 2018. godini zabilježene 2.984 nasilne smrti.
Od toga je 2.237 smrti nastalo nesretnim slučajem (75 posto), 679 samoubojstvom (22,8 posto) te ubojstvom 24 (0,8 posto).
Među nesretnim slučajevima najučestalije su smrti zbog padova (55,5 posto) i prometnih nesreća (17,7 posto). A zatim slijede otrovanja (5,5 posto), ugušenja (3 posto) i utapanja (3,2 posto).
Žene manje nasilno umiru od muškaraca
Nasilne smrti kao uzrok smrti u žena (4,7 posto) su u manjem udjelu nego u muškaraca (6,7 posto). Nasilne smrti u dobi od 0 do 64 godine imaju udio od 12,1 posto u svim uzrocima smrti i treći su uzrok smrti, dok su u dobi iznad 65 godina s udjelom od 4,3 posto na petom mjestu među vodećim uzrocima smrti.