Foto: Goran Stanzl/Pixsell
Komentar smo zatražili smo u HOK-u, gdje su se pozvali na izmjene zakona i "pohvalili" kako prve godine ne naplaćuju novim obrtnicima doprinose, koja im kasnije postanu obaveza koje se ne mogu nikako riješiti. Netko se dosjetio da članarinu tj. komorski doprinos vežu uz osobni dobitak, pa je zato sada porasla.
"Novonastale promjene koje su se dogodile povećanjem iznosa osnovnog osobnog odbitka od 1.1.2017. godine, automatski su rezultirale povećanjem iznosa komorskog doprinosa. Stoga je Porezna uprava, koja je ovlaštena za poslove naplate i obračuna komorskog doprinosa, poslala svim obrtnicima nove iznose kvartalnog zaduženja.
Povećanje komorskog doprinosa iznosi 24 kune mjesečno. Temeljem rasprave na sjednici Upravnog odbora HOK-a, održane 17. veljače, ispitat će se je li povećanje komorskog doprinosa opterećenje za poslovanje obrtnika koje dovodi u pitanje opstanak obrta," odgovorili su na Indexov upit, napominjući da svojem članstvu daju niz pogodnosti (pogodnosti kod dobavljača, besplatne savjete o poslovanju, povoljnije nastupe na sajmovima, besplatn web hostig...).
U Hrvatskoj ima 75.600 aktivnih obrta
S jedne strane se obrtnicima zahvaljući većem osobnom odbitku smanjuje doduše i osnovica na koju plaćaju porez na dobit, no zato s druge plaćaju višu članarinu. Krajem prvog mjeseca u Hrvatskoj je bilo 75.600 aktivnih obrta. Oko članstva nema pregovora, obavezno je temeljem Zakona o obrtu. Zvuči ironično, ali zbilja su nam iz HOK-a odgovorili kako "obaveza plaćanja komorskog doprinosa prestaje danom brisanja obrta iz obrtnog registra".
"Članarina je, obavezna, a ne znamo što s njom dobivamo. Da nije obvezna, 99% obrtnika ne bi je plaćalo. Trebala bi biti dobrovoljna," kaže obrtnica Ana koja se bavi izradom nakita od srebra i inoxa, čiji su podaci poznati Indexu. Kada je otvorila obrt članarina je bila 44 kune mjesečno, pa je narasla na 52 kuna, a sada na 76 kuna. Sve više i više.
Kakva korist od komorskih doprinosa?!
"Ljuta sam što je članarina povišena, to je bezobrazno. Prije tri godine smo predlagali da se ukine. Zašto plaćamo te komorske doprinose i koje koristi od njih mi imamo?! Ja radim cijelu godinu jer radim on line. Idem na tri sajma godišnje u Split, Zadar i Zagreb. I znam da komora može sufinancirat te sajmove ali kad se ode tamo pitati svi se prave blesavi i ne daju odgovor kako dobiti sufinanciranje. A sajmovi su skupi. Pet dana sajma na Trgu je oko 2500 kuna", kaže Ana.
Vlasnik obrta za trgovinu iz Virovitice, Živko Jelić, žali li se da desetljećima plaća članarinu za instituciju čije usluge nije nikad koristio. Pravedno bi bilo da obrtnicima mogu birati žele li biti članovi. "Neka naplaćuju svoje usluge, neka se sami financiraju, neka rade što hoće, ali neka puste nas koji ih plaćamo za ništa da sami odlučimo želimo li biti članovi udruženja ili ne", kazao je.
Naplatu prepustili poreznoj upravi
Priznaje da u početku nije želio plaćati komorski doprinos, no onda nije bilo načina za prisilnu naplatu. "No onda su se smudrili i naplatu prepustili poreznoj upravi. Otišao sam u poreznu upravu saznati što je to komorski doprinos i zašto ja to plaćam. Rekli su mi da ja to plaćam jer sam član udruženja obrtnika. Nakon što sam rekao da ja to izričito ne želim biti, rekli su da sam član po sili zakona.
Što komora radi i čemu zapravo služi?
Kada sam pitao što obrtnička komora radi i čemu služi te kakve ja koristi od njih imam, rekli su mi da ne znaju te da odem u obrtničku komoru pitati. U komori sam pitao kako mogu iskoristiti njihove usluge kada već moram plaćati. Jedini odgovor je bio da mi oni mogu pomoći da besplatno naprave ugovor ako budem zapošljavao djelatnika. I to je bilo to... U 24 godine, ja nisam trebao usluge obrtničke komore ni jedan jedini put," priča nam Jelić. Pruži li se mogućnost izbora, ovaj obrtnik procjenjuje da će barem 95 posto članova glasati za ukidanje Hrvatske obrtničke komore.
Da plaćanje HOK-u nema baš nikakvog smisla misli i grafički dizajner iz Zagreba.
"Mi koji imamo obrte moramo plaćati 50% više mjesečno kako bi neki tamo uhljeb od kojeg nitko nikad nije imao nikakve koristi, zadržao svoje fiktivno radno mjesto. Nije stvar ni koliko iznosi doprinos, nego je ključno pitanje zašto bi to uopće plaćali?", kazao je za Index grafički dizajner Ivan Dilberović.
Pozvao je obrtnike da svoje nezadovoljstvo izraze tako da pošalju mejl na ured.predsjednika@hok.hr. "Napišite svoj mail podrške i objasnite im kako ste sretni što svojim znojem plaćate kako bi oni zadržali to radno mjesto!", rekao je.
Fiskalna blagajna kao dodatni trošak
Od početka godine obrtnici uz povišene komorske doprinose imaju i još jedan dodatni trošak, jer moraju koristiti fiskalnu blagajnu.
"Idem samo na tri sajma godišnje i radim uglavnom on line prodaju, no sada moram kupiti blagajnu koja košta oko 2000-3000 kuna i ne znam koliko se još mjesečno mora plaćati. Znači blagajna mi treba godišnje 15 dana, a moram je plaćati 365 dana", kaže Ana koja je račune za prodaju nakita mogla do sada izdavati preko paragon bloka. Obrtnicima je porezna reforma donijela samo nove namete, zaključila je.