MINISTRICA kulture Nina Obuljen Koržinek najavila u ponedjeljak kako će se prijedlog novog Zakona o elektroničkim medijima u javnoj raspravi naći za dva do tri tjedna, a vjeruje i kako će time biti napravljen "iskorak u sačuvanju raznolikosti i održivosti hrvatskih medija".
Obuljen Koržinek je to rekla na otvaranju dvodnevne međunarodne medijske konferencije South East Europa Media Forum (SEEMF), no njen istup nije naišao na odobravanje novinara.
Naglasila je i kako su se u pripremi zakona prikupljali povratni podaci o stanju hrvatskih, prvenstveno elektroničkih medija, ali i da su uočeni problemi u financiranju i prihodima i drugih – tiskanih, lokalnih i neprofitnih medija. Istaknula je i kako se uoči predstojećeg predsjedanja Hrvatske Vijećem Europe postavlja pitanje održivosti medija u novom medijskom okruženju, ali i funkcija Hrvatske radiotelevizije kao javnog medijskog servisa
''U fokusu vlade i Ministarstva kulture, a u kontekstu promjena na medijskom tržištu, jest i uloga javnog radiotelevizijskog servisa. Ono što je ključno jest da se osigura dosegnuta razina neovisnosti u odnosu na izvore financiranja jer smo stalno suočeni s pitanjem preispitivanja pristojbe iz koje se financira HRT", kazala je Obuljen Koržinek.
Kao izazove koji su pred HRT-om istaknula je, prije svega, profesionalizam. Jer, kako je kazala, svjedočimo "dugogodišnjem urušavanju profesionalizma ne samo na HRT-u nego i u cijelom medijskom prostoru''. Osim toga, istaknula je i potrebu neovisnosti od bilo kakvog političkog utjecaja, ali i kako se ne smije zanemariti uloga javnog medijskog servisa kao pokretača nacionalne kreativne i kulturne industrije.
Ćimić: Ministrica je održala neprimjeren govor, ovo je jedna od najnetransparentnijih vlada, tražimo samo da nam ne podmeću, da nas ne uhićuju, da nas ne tuže i ekonomski uništavaju
''Što se tiče smjernica ili prioriteta koje smatramo važnim u daljnjem razvoju naših medijskih politika je naglasak na podizanju kvalitete medija. Naime, bez slobodnih i neovisnih medija potpuno je jasno da nema slobodnog i demokratskog društva'', kazala je Obuljen Koržinek.
Dodala je da smo sada svi suočeni s poplavom lažnih vijesti i dezinformacija te ukazala na potrebu medijskog opismenjivanja.
Novinari koji su sudjelovali na prvoj diskusiji međunarodne konferencije, prozvali su upravo aktualnu vladu kao "jednu od najnetransparentnijih vlada koja nimalo ne poštuje medije, medijske slobode i novinarska pitanja".
''Kakva je vlada, takva je i u odnosu na medije. Novinari su joj apsolutno nepoželjni, oni im stvaraju samo smetnju. Od vlade i ministara ne tražimo apsolutno ništa, moramo se boriti sami za vlastitu slobodu. No, ono što očekujemo od vlade i ministrice koja je sada održala potpuno neprimjeren govor jest da nam ne podmeću, da nas ne uhićuju, da nas ne tuže i ekonomski uništavaju'', rekao je novinar Indexa Ilko Čimić. Ocijenio je i kako je situacija na HRT-u ''sramota za cijelu Hrvatsku''.
Zovko: Ono što se događa s medijima u Hrvatskoj je sramota i za EU, ova vlada je najzaslužnija da su novinari označeni kao uzrok svih problema
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) i novinar i urednik HRT-a Hrvoje Zovko naglasio je kako su u trenutačno najtežoj situaciji novinari iz tiskanih medija koji su pod pritiskom svojih uprava, a podsjetio je i na veliki broj tužbi protiv novinara.
''Ono što se događa s medijima u Hrvatskoj je sramota i za Europsku uniju. Mi živimo u nevjerojatnoj zemlji u kojoj možete biti osuđeni i ako objavite istinitu informaciju. Vladina borba protiv fake newsa je bizarna jer ta ista vlast proizvodi taj isti fake news. Aktualna vlast na čelu s premijerom Plenkovićem se ponaša neodgovorno i najzaslužnija je da su novinari označeni kao uzrok svih problema'', rekao je Zovko.
Novinarka N1 Sandra Križanec govorila je o pritiscima političkih i gospodarskih lobija, Vesna Karuza Podgorelec s HRT-a o značaju i potrebi očuvanja javnog medijskog servisa, a Zrinka Vrabec Mojzeš iz tjednika Nacional najlošijim je ocijenila stanje na HRT-u naglasivši kako smo se ''krupnim koracima vratili u 90-godine prošlog stoljeća''.
Konferencija posvećena budućnosti javnog emitiranja i tiskanih medija u Jugoistočnoj Europi
SEEMF posvećen budućnosti javnog emitiranja i tiskanih medija na području JI Europe
Trinaesto izdanje SEEMF-a posvećeno je budućnosti javnog emitiranja i tiskanih medija na području jugoistočne Europe s posebnim akcentom na teme financiranja, neovisnosti i novih poslovnih modela.
Na konferenciji koja se održava u hotelu Internacional najavljeno je sudjelovanje više od 300 novinara, glavnih urednika, izvršnih direktora i vlasnika medijskih kuća, stručnjaka iz područja medija, glasnogovornika i akademika iz zemalja šire regije.
Među glavnim govornicima su najavljeni i medijski direktor Europske radiodifuzijske unije (EBU) Jean Philip de Tender , ali i urednici nekih europskih novinskih agencija, uglednih listova i televizija te istaknuti medijski stručnjaci.
Priznanja za istraživačko novinarstvo
Tijekom SEEMF-a dodijeljene su i CEI SEEMO priznanja za izvrsnost u istraživačkom novinarstvu. Prema odluci žirija čiji su članovi bili Maja Sever (HRT), Remzi Lani (Albanian Media Institute) i Oliver Vujović (SEEMO) dobitnici nagrade su: Mubarek Asani iz Skopja i Arlis Alikaj iz Tirane, Jagoda Bastalić iz Zagreba, Dina Đorđević iz Beograda i Ermin Zatega iz Sarajeva. Erhard Busek, predsjednik Instituta za dunavsku regiju i srednju Europu (IDM) iz Beča dodijelit će priznanje Dr. Erhard Busek za bolje razumijevanje Bori Kontiću, direktoru i osnivaču Mediacentra iz Sarajeva.
Događanje tradicionalno podupiru njemačka zaklada Konrad Adenauer (KAS), Media Program South East Europe (ured u Sofiji) i Centralno Europska Inicijativa (CEI), sa sjedištem u Trstu. Ovogodišnji partneri su i Europska radiodifuzijska unija (EBU), Veleposlanstvo Kraljevine Norveške u RH, Styria Media Group, International Academy, II- IMC i SECEPRO, dok su medijski pokrovitelji HRT, Index i tjednik Nacional.