NA sjednici Gradske skupštine danas je većinom glasova izglasana odluka o privremenoj obustavi mjere roditelj odgojitelj od 6. rujna. Za ovu je odluku glasalo 25 zastupnika, dok ih je 14 bilo protiv, suzdržanih nije bilo. Za mjeru roditelj odgojitelj po ovoj se odluci može prijaviti samo do 5. rujna. Nakon toga to neće biti moguće sve do daljnjeg, odnosno dok se ne donese analiza o njenoj efikasnosti i isplativosti.
Gradonačelnik Tomislav Tomašević nije prihvatio dva pristigla amandmana, Lovre Markovića, u kojem traži da se rok produlji do 28. veljače 2022., te kluba zastupnika HDZ-a i HSLS-a sa zahtjevom da mjera traje do 1. lipnja 2022. godine.
U odgovoru na pitanje kako će moratorij na mjeru roditelj odgojitelj utjecati na pedagoški standard u vrtićima, Tomašević je na današnjoj sjednici Skupštine izjavio da se za plaće odgojitelja mjesečno izdvaja 60 milijuna kuna, a za oko 5600 korisnika mjere roditelj odgojitelj mjesečno ide oko 43 milijuna kuna.
"U pola godine na mjeru otišlo 246.670,192 kune"
Prema informacijama iz Grada, roditelja odgojitelja koji koriste ovu novčanu pomoć danas ima 5586 s više od 21.000 djece. Od 2016. godine, kada je donesena, mjera je nabujala s 21.175,918 kuna na 440.770,237 kuna u 2020. godini. U prvih šest mjeseci ove godine za nju je izdvojeno 246,670,192 kune.
Gradska vlast je u obrazloženju nacrta danas izglasane odluke istaknula da "iako mjera obuhvaća sve veći broj korisnika i stvara značajne obveze za proračun, ne postoji analiza strukture korisnika i evaluacija dosadašnjih demografskih i socijalnih učinaka".
Drandić iz RODE: Cilj mjere nije postignut
Udruga RODA (Roditelji u akciji) bila je protiv ove mjere, što je za Index danas potvrdila Daniela Drandić iz udruge.
"Cilj mjere je bio podizati broj djece koja se rađaju, a vidimo da taj cilj nije postignut. Dakle osnovni cilj ove mjere je promašen. Politika kao takva je bila popularna jer je odgovarala nekim roditeljima, ali ova mjera dugoročno miče žene s tržišta rada. To nije dobro ni za njih ni njihove obitelji. Žena koja je s tržišta izbivala 15 godina teško će kasnije naći posao jer će se teže prilagoditi na novonastale tehnologije i procese", rekla je za Index Daniela Drandić.
Navodi kako je riječ o izrazito skupoj i populističkoj mjeri.
"Vidimo da je mjera skupa i učinkovitije bi bilo da se taj novac prebacio za vrtiće, ne samo za Zagreb već za cijelu Hrvatsku. Činjenica je da, kad radiš evaluaciju neke mjere, gledaš joj osnovni cilj, a Zagreb nije zadovoljio osnovni cilj. Istovremeno je cijena te mjere, kad se usporedi s troškom vrtića, daleko veća. U početku se znalo da će mjera biti promašena, mi smo odmah na početku rekli da mjera nema smisla", kazala nam je Drandić.
"Bolje je uložiti u vrtiće"
Navodi kako je bolje taj novac uložiti u sufinanciranje vrtića.
"Treba pomoći zaposlenim ljudima uskladiti poslovni i privatni život, postoji velik broj mjera koje bi mogli pomoći u tome. Njih mora osmisliti jedna veća radna skupina u konzultaciji s roditeljima. Ova mjera u Zagrebu je bila populistička. Ako ćemo raditi na tom problemu, treba se uloviti u koštac s cijelim problemom", kazala je.
S druge strane, Hrvatska udruga roditelja odgojitelja u svom je posljednjem priopćenju navela da je "Roditelj odgojitelj (RO) izravna poticajna populacijska mjera čiji je cilj zaustaviti negativnosti, pad broja rođenih i općenito pozitivno djelovati na najvažniji revitalizacijski proces".
Udruga roditelja odgojitelja: Imamo 28-postotni porast rađanja trećeg djeteta u obiteljima
"Posljednjih nekoliko godina u Gradu Zagrebu zaustavljen je negativni trend i dosegla se stabilizacija rodnosti za razliku od Hrvatske i drugih velikih gradova. Stabilizacijom rodnosti i njezinim blagim rastom stvaraju se pretpostavke stabilizacije i ostalih demografskih procesa. Malo više dilema ima oko navedenog u gotovo svim znanstvenim područjima pri racionalnom promišljanju", istaknuli su.
Navode kako se stabilne brojke novorođenih mogu izravno pripisati demografskoj mjeri roditelj odgojitelj.
"Čak je i uz sad već standardno odgađanje rađanja prvog djeteta, upravo rađanje trećeg djeteta (uvjet za mjeru) i svakog daljnjeg zaustavilo daljnje intenziviranje prirodnog pada stanovništva u našem najvećem hrvatskom gradu. Posebno to potvrđuje 28 postotni porast rađanja trećeg djeteta u obiteljima. Mjera je kreirana i ponuđena na izbor svima koji zadovoljavaju uvjete prema Odluci, a razloga za uzimanje i korištenje ima puno objektivnih i nekih subjektivnih (teško balansiranje između poslovnog i obiteljskog života, lošije plaćeni rad u odnosu na iznos naknade RO, nesigurna radna mjesta za žene koje žele zatrudnjeti, trudnice i majke, prebukirani vrtići i dr.). Zbog svega toga mjera je logično i očekivano izvrsno prihvaćena, a to pokazuje i rast broja korisnika iz mjeseca u mjesec (od uvođenja i za svo trajanje iste)", navode u Hrvatskoj udruzi roditelja odgojitelja.
"Ova je odluka u interesu zagrebačke i hrvatske budućnosti"
Ističu kako "mjesečna naknada koja pripada svakoj obitelji (s minimalno troje djece) nije nikakvo socijalno ulaganje, već je to strateško razvojno ulaganje u društvo, gospodarstvo, radnu snagu, održivost sustava u budućnosti (mirovinskog, obrazovnog, zdravstvenog, sustav radne snage i ostalih sustava) i u konačnici hrvatsku i gradsku budućnost. Jednostavno rečeno, radi se o zlatnoj investiciji čime se potvrđuje i smisao političkog izvršnog djelovanja".
Još dodaju kako je "ova demografska mjera na raspolaganju i majkama i očevima, ali veći udio žena dodatno potvrđuje uređenost društva u kojem postoji mogućnost slobodnog izbora za žene. Njihova odluka posveti obiteljskom životu te brizi i skrbi o svojoj djeci, odluka je u interesu zagrebačke i hrvatske budućnosti, a sve je to olakšano podrškom naše lokalne jedinice. Odluke o tim mjerama stoga trebaju biti dugoročne, stabilne i sigurne".
Inače, po društvenim mrežama se posljednjih mjeseci, otkako je platforma Možemo u predizbornoj kampanji navela ukidanje te mjere, puno raspravljalo o tome. Većina komentara bila je protiv ove mjere, koju mnogi smatraju populističkom i lošom.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.