PANDEMIJA koronavirusa ostavit će trajnije posljedice na ponašanje potrošača, što će dodatno usporiti oporavak, upozoravaju stručnjaci.
Među njima je i član Upravnog vijeća Europske središnje banke (ECB) i bivši guverner irske središnje banke Philip R. Lane, koji je u razgovoru za francuski dnevnik Les Echos upozorio da se povratak europskog gospodarstva na pretkriznu razinu, onu na kojoj je bilo 2019. godine, može očekivati tek na jesen 2022. godine. Brži povratak na razinu prije covid-šoka ne treba očekivati čak ni s cjepivom protiv koronavirusa, budući da je potrebno vrijeme da se ono distribuira i procijepi stanovništvo, pa će sljedeća godina, ocijenio je Lane, biti u znaku vakcinacije stanovništva. Ipak, trajanje cijepljenja nije jedini razlog sporijeg oporavka od udara korone na gospodarstvo.
ECB: "Koronakriza će ostaviti dugotrajnije posljedice na europsku ekonomiju"
"Ne pretpostavljamo da će se sve vratiti na razinu na kojoj je bilo prije koronavirusa, jer će biti dugotrajnijih učinaka u smislu povjerenja potrošača i štednje, kao i povratka ljudi na posao. Unatoč cjepivu, bit će dugotrajnijih šteta i europska ekonomija neće izaći iz ove krize, a da ne bude oslabljena kroz duže razdoblje", upozorio je Lane za Les Echos.
I u jednoj nedavno objavljenoj studiji ECB-a upozorava se da će koronakriza ostaviti trajnije posljedice na europsko gospodarstvo. Udar koronavirusa je, ističe se u studiji, utjecao kako na ponudu tako i na potražnju, a posebno će se odraziti na tržište rada i investicije.
Dio domaćih analitičara također upozorava da će koronakriza ostaviti trajnije posljedice na ponašanje potrošača. To će dodatno usporiti oporavak, koji će u slučaju Hrvatske ionako trajati duže od onog na Zapadu.
Hrvatskoj će duže trebati da se oporavi od koronakrize i zbog velike ovisnosti o turizmu
Tako neovisni ekonomist Goran Šaravanja procjenjuje da će nam za povratak na razinu prije korone najvjerojatnije trebati tri do četiri godine. Doduše, u sljedećoj godini može se, kako pokazuju prognoze, očekivati razmjerno visoka stopa gospodarskog rasta, ali u narednim godinama ona će ponovno usporiti. S obzirom na očekivani velik pad gospodarske aktivnosti u ovoj godini, povratak na razinu prije pandemije koronavirusa izgledan je tek, smatra Šaravanja, 2023. ili 2024. godine. Tim više što Hrvatska jako ovisi o turizmu, djelatnosti koja je možda i najveća žrtva koronakrize.
Goran Šaravanja
"Tek kada dođe do stvarnog oporavka turizma, Hrvatska će uhvatiti pravi ritam oporavka. Nitko u ovom trenutku ne može procijeniti kakva će biti turistička 2021. godina, sadašnji su izgledi svakako bolji nego prije otkrića cjepiva, ali teško da će nam sljedeća sezona biti na razini one iz 2019. godine", ističe za Index Šaravanja.
Od zadnje recesije smo se oporavljali godinama
Podsjeća i da je oporavak od posljednje recesije trajao godinama iako je situacija bila drukčija od ove u kojoj se sada nalazimo. Neke od tih razlika, poput članstva u EU, novca iz fondova Unije i brze reakcije vlasti, Hrvatskoj svakako idu u prilog, no druge, poput činjenice da se sada suočavamo sa zdravstvenom krizom koja je ekonomiju bacila na koljena, ovu krizu ipak čine drukčijom i težom od posljednje.
"Globalna ekonomija je sada u velikim problemima. Zaduženost je velika, robna razmjena je pala, a nema ni pokretača oporavka, što je ranije bila Kina. Mijenjaju se i navike potrošača, koji su oprezniji u potrošnji nego ranije, što se posebno vidi kod turističkih putovanja. Umjesto da troše, više stavljaju i stavljat će i dalje na stranu, posebno zato što je teško očekivati neka veća povećanja plaća u narednom razdoblju. Uz to tvrtke nemaju novaca, pa je sasvim izgledno da će biti i manje investicija, a time i manje novih radnih mjesta", napominje Šaravanja opisujući stanje koje nas čeka kao zatvoreni krug.
Upali smo u zatvoreni krug
Naznake tog zatvorenog kruga već se vide. Podaci Eurostata, primjerice, pokazuju da je bruto domaći proizvod (BDP) EU tijekom cijele ove godine u negativnoj zoni. Pad BDP-a Unije zabilježen je već u prvom ovogodišnjem tromjesečju, kada je potonuo 2.7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, da bi u drugom kvartalu, dobar dio kojeg je najveći dio članica EU bio u lockdownu, pad iznosio čak 13.9 posto. Iako je u trećem tromjesečju europsko gospodarstvo ponovno prodisalo, pad u odnosu na isto lanjsko razdoblje je iznosio 4.3 posto. Naravno, podataka za četvrti kvartal još nema, no znamo li da su mnoge europske zemlje ponovno u lockdownu, jasno je da ni rezultati neće biti dobri.
Sličnu je, ako ne i veću štetu, pandemija koronavirusa nanijela i hrvatskom gospodarstvu. Doduše, podaci eurostatističara za prvo ovogodišnje tromjesečje pokazuju da smo tada još imali rast na godišnjoj razini iako je on bio na razini statističke greške, 0.3 posto, ali već u drugom tromjesečju, koje je i kod nas obilježilo "zaključavanje" gospodarstva, potonuli smo čak 15.5 posto na godišnjoj razini. U slučaju Hrvatske podataka za treći kvartal još nema, no makroekonomisti koji su ovih dana sudjelovali u anketi Hine ocijenili su da smo i u trećem tromjesečju imali pad BDP-a u odnosu na isto lanjsko razdoblje i to u prosjeku za 10.4 posto. Pad u korona-ponor, očito, nije zaustavila ni kakva-takva turistička sezona iako su gospodarska kretanja u trećem kvartalu nesumnjivo bila bolja nego u drugom.
Ekonomisti su jako oprezni s prognozama za četvrto ovogodišnje tromjesečje, a otvorenim ostaje i pitanje prvoga kvartala sljedeće godine. Puno toga će ovisiti o cjepivu, ali i o posljedicama koje će koronakriza ostaviti na ponašanje potrošača. Dosad objavljeni podaci pokazuju da su građani već prilično smanjili potrošnju i povećali štednju. Razloge valja tražiti u nizu faktora, od kojih su neki i otkazi i smanjivanje plaća, ali i strah od onoga što nosi sutra. Očekivanja ekonomista govore da će se takvi trendovi nastaviti i u narednom razdoblju, a možda i godinama.
Sve će ovisiti o tome koliko će nam trebati za oporavak životnog standarda
I Zoran Aralica iz zagrebačkog Ekonomskog instituta smatra da će pandemija koronavirusa ostaviti trajnije posljedice na ponašanje potrošača. Svijet se, ističe, suočava sa zatvaranjem granica, padom međunarodne trgovine i poremećajima u opskrbnim lancima.
"Došlo je do deglobalizacijskih procesa. Kod ljudi vlada strah i oprez, pa će i turisti biti oprezniji u ponašanju i potrošnji", ističe za Index Aralica.
Zoran Aralica
Sve će, ocjenjuje, ovisiti o životnom standardu sljedećih godina, odnosno o dinamici njegova povratka na razinu prije koronakrize. Ipak, iz ovog što sada vidimo, teško je očekivati da će se standard brzo vratiti na pretkrizne razine.
"U ovom je trenutku to jako teško prognozirati, ali mislim da će nam za oporavak trebati tri ili četiri godine. Ako uzmemo u obzir da smo se tek nedavno vratili na razinu na kojoj smo bili prije posljednje recesije, a sada smo potonuli u koronakrizu od koje ćemo se godinama oporavljati, možemo govoriti o izgubljenom desetljeću", zaključuje Aralica.