RAK je drugi najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj od kojega umire gotovo svaka četvrta osoba, odnosno rak je bio uzrok 26 posto svih smrti u 2017. godini, istaknuto je na konferenciji o raku "Fight & win" kojoj je cilj podizanje svijesti o važnosti prevencije i borbi protiv raka.
Prema podacima Međunarodne agencije za istraživanje raka, u Sjedinjenim Američkim Državama na 100.000 stanovnika, 164 osobe umru od raka, a na razini Europske unije 262.
U 2016. godini, na 100.000 stanovnika od raka dojke u EU, umrlo je 27 osoba, a u Hrvatskoj 47, istaknula je u ponedjeljak zastupnica u Europskom parlamentu i članica neformalne skupine zastupnika u Europskom parlamentu za borbu protiv raka "Members Against Cancer" Dubravka Šuica.
"Evidentno je da SAD ulažu više i da vode više računa od EU. To nas upućuje da su potrebna veća ulaganja u istraživanja, razvoj i inovacije, što je prioritet Europskog parlamenta. Hrvatska se mora više uključiti", upozorila je.
"Rak je tema koja često nije dovoljno vidljiva, a velik je društveni fenomen koji ugrožava obitelji i mijenja im život iz temelja. Broj osoba s malignim bolestima u stalnom je porastu i u Europi i svijetu", istaknuo je predsjednik vlade Andrej Plenković.
Broj oboljelih se povećava
Dodaje kako se broj oboljelih povećava zbog duljeg životnog vijeka jer veći broj osoba dostiže godine u kojima se maligne bolesti češće pojavljuju, zbog svakodnevnog stresa koji je jedan od psiholoških okidača koji pridonose razvoju malignih bolesti, te zbog velikog broja pušača i pretilih osoba, prema kojima je Hrvatska u europskom vrhu.
Sudionici konferencije složili su se kako je nužno razvijati svijest o tome da rak ne bira žrtve te svijest o važnosti prevencije, zdravog načina života i odlazaka na preglede koji su jedini način za prijevremenu dijagnostiku i liječenje te maligne bolesti.
"Odaziv na screening programe je slab", upozorio je ministar zdravstva Milan Kujundžić i dodao kako uz tri postojeća nacionalna programa za rano otkrivanje zloćudnih bolesti (raka dojke, debelog crijeva i vrata maternice), u 2019. počinju programi i za rano otkrivanje raka pluća i prostate.
Nacionalni plan
Nacionalni plan za borbu protiv raka na državnoj razini trenutno je u proceduri javnog savjetovanja, a Plenković očekuje se da će biti usvojen u prvoj polovici 2019. godine.
"Osigurana su sredstva za buduće screeninge, kao i za prioritetne liste, a to se prvenstveno odnosi na bolesnike sa sumnjom na zloćudnu bolest kojima u roku od sedam dana trebaju biti učinjeni dijagnostički postupci. Sve ostale velike investicije planiramo financirati iz EU fondova", rekao je Kujundžić.
Osnivačica portala i udruge "Nismo same" Ivana Kalogjera Brkić upozorila je na stigmatizaciju i probleme oboljelih koji za vrijeme liječenja gube posao, teže su zapošljivi, nemaju dovoljno financijskih primanja, partneri ih ostavljaju, nemaju potporu obitelji te mnogi nemaju prikladan način odlaska na terapije.
"Žene moraju proći naknadne preglede i operacije nakon što obole od raka dojke. One na poslu taje te operacije i uzimaju godišnje odmore kako bi išle na njih jer se boje da će ostati bez posla ukoliko se za njih sazna. Žene također uzimaju dane godišnjeg odmora kako bi išle na redovite preventivne preglede. To su problemi koji bi se uz malo volje i truda mogli riješiti", istaknula je Kalogjera Brkić.