U NEDAVNO emitiranoj emisiji Otvoreno SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić spomenuo je kako će pokušati pokrenuti javnu raspravu o tzv. temeljnom dohotku.
Opća ideja univerzalnog temeljnog dohotka jest da vlada isplaćuje svakom građaninu redovita novčana davanja bez jasno izraženih uvjeta. Pandemija koronavirusa dala je novi zamah ovoj ideji.
Finski eksperiment nije uspio
Inače, ovu ideju je u 20. stoljeću prvi još 1962. godine predložio liberalni ekonomist i nobelovac Milton Friedman u knjizi "Kapitalizam i sloboda". Nazvao je on to "negativni porez na dohodak". Posljednjih su godina osnovni dohodak počeli zagovarati i osnivač Facebooka Mark Zuckerberg i jedan od demokratskih kandidata za predsjednika SAD-a, Andrew Yang.
I Finska je 2 godine dijelila građanima 560 eura mjesečno.
Tijekom testiranja je dvije tisuće slučajno odabranih nezaposlenih Finaca imalo priliku postati prvim Europljanima koji su primali temeljni dohodak, mjesečni ček od 560 eura isplaćen od države tijekom dvije godine, bez obzira na to rade li ili ne.
"Utjecaj na zapošljavanje je prvu godinu testiranja bio malen", rekla je finska ministrica zdravlja i društvenih pitanja Pirkko Mattila.
Finska je u konačnici odbacila model, uglavnom zato što nije pokazao da može podići zaposlenost.
Hajdaš Dončić: Kapitalistički sustav je sumrak postojećeg društvenog uređenja
Kontaktirali smo Hajdaša Dončića, koji je tu ideju spominjao u Otvorenom.
"MI nažalost živimo u jednom sumraku postojećeg društvenog uređenja, što se zove kapitalistički sustav, gdje u doba velikih kriza države ulažu u bankarski sustav te većina novca završava u nekom nekretninskom biznisu diljem Europe. Način izlaska iz te dogme jest ukidanje ekonomskih neoliberalnih normi", rekao je on.
"Cjelokupni rast produktivnosti jest u izmjeni cjelokupnog promišljanja, a to je da ekonomski i društveni razvoj na pijedestal stavlja klasnu, generacijsku i rodnu solidarnost kroz progresivni sustav oporezivanja, što je početak rasprave koja se zove temeljni dohodak", dodao je Hajdaš Dončić.
"Zalagat ću se u SDP-u da prevlada mišljenje kako na temeljni dohodak pravi ima svaki državljanin. Svatko ima pravo na dostojanstven život. I tu se ne treba miješati stvar s minimalnom plaćom. Tu se radi o univerzalnom pravu da ljudsko biće može živjeti dostojanstveno", objasnio je.
Paul Stubbs: Temeljni dohodak nigdje nije zaživio
Koliko je takvo što moguće, dakle, u praksi izvedivo?
S tim pitanjima obratili smo se sociologu i znanstvenom savjetniku Ekonomskog instituta u Zagrebu Paulu Stubbsu.
"Tu postoji jaz između teorije i prakse. U teoriji to su redovna novčana primanja koja se bezuvjetno isplaćuju svima. Što znači svima? To su svi oni koji žive na nekom teritoriju, i to bez uvjeta koji se tiče imovinskog, radnog ili rodnog statusa", rekao je on.
"Zasad univerzalni zajamčeni dohodak kakav je opisan u teoriji nije nigdje zaživio. Postoje, međutim, neki eksperimenti u kojima se ideja univerzalnog dohotka primjenjuje na neke skupine, primjerice na djecu, nezaposlene ili zaposlene s nižom razinom dohotka. Ključno je naglasiti da univerzalni temeljni dohodak ne može postojati bez dobro uređenog poreznog sustava, drugim riječima važno je da postoje kanali kroz koje će oni koji dobiju neku oblik zajamčenog dohotka od države moći ta sredstva vratiti natrag u državni budžet", naveo je.
Govori da ideja univerzalnog zajamčenog dohotka može biti politički interesantna i za ljevicu i za desnicu.
"Desnica u pravilu podupire tržišna rješenja i voli da sve ima svoju cijenu na tržištu. U tom smislu, temeljni je dohodak iz te perspektive shvaćen kao nadopuna uobičajenom funkcioniranju tržišta. Ljevica, pak, suprotno drži da vrijednost osobe i njezin društveni status nije niti može biti određen isključivo kroz formalni status na tržištu rada. U lijevom se diskursu dakle temeljni dohodak ideja pokazuje kao ideja za budućnost koja na neki način predstavlja odgovor na neispunjena obećanja globalizacije i odgovara na dramatične promjene u suvremenom svijetu rada", kazao je Stubbs.
Utopija ili...?
"Kad se prije govorilo o socijalnoj državi, na početku tranzicijskog razdoblja, stvarao se dojam da se govori o utopiji. Danas, ako je potrebno izgraditi povjerenje u novu socijalnu državu, u novi pojam socijalne države koji odgovara drugačijim uvjetima, možda možemo govoriti o realnim utopijama. No, najveći problem univerzalnog temeljnog dohotka jest pretpostavka da novac može sam po sebi riješiti sve društvene probleme. Neće", kaže.
"Kvaliteta javnih usluga i njihova dostupnost je jednako tako važna. Naravno, javne usluge nešto koštaju, ali tim više je bolje da kao društvo investiramo sredstva u društveno korisne usluge, nego jednostavno dajemo novac u obliku dohotka. Jer što kad dobijemo takav novac? Najvjerojatnije bismo ga potrošili na stanovanje i robu široke potrošnje, ostajući s relativno nekvalitetnim i nedostupnim javnim uslugama. U tom smislu nova socijalna država označava kombinaciju između zajamčenog dohotka i kvalitetnih i dostupnih javnih usluga", objasnio je.
"Porezni sustav nije dobar"
Kaže kako kod nas to teško može zaživjeti zbog poreznog sustava.
"Tu su dva problema. Ravnoteža između poreza na dohodak i poreza na dodanu vrijednost nije dobro postavljena. Sustav je suviše orijentiran na prikupljanje sredstava kroz potrošnju i to ga čini regresivnim. Porezni sustav bi trebao biti više temeljen na prihodima iz drugih izvora mimo potrošnje. Drugi problem je što bogati dio stanovništva, ponajprije top menadžeri, jedan dio samozaposlenih poslodavaca itd. tako imaju mogućnosti izbjegavati plaćanje porez ili umanjiti plaćanje kroz kvazi legalne mehanizme ili kroz mehanizme koji su pravno valjani, ali su istovremeno etički upitni", naveo je Stubbs.
Istaknuo je ono što bi Hrvatska mogla učiniti.
"Prema mom mišljenju Hrvatska bi, barem teorijski, mogla krenuti stvarati pretpostavke za univerzalnim dječjim dohotkom. To bi bilo važno za obitelji koje žive u riziku siromaštva ili djecu koja nemaju obitelji i žive na društvenoj margini. Ujedno, bi mogla biti i demografska mjera. Drugo je univerzalna mirovina. Postoji značajan broj ljudi koji ne prima mirovinu, to su obično žene koje su radile u poljoprivredi ili su radile neplaćeno u kućanstvu. Treće, dohodak za radno nesposobne. Ako kreiramo ta tri sustava, možemo se približiti nekoj vrsti implementacije temeljnog dohotka prilagođenoj lokalnim društvenim i ekonomskim uvjetima", zaključio je Stubbs.
Nađi: Nisam za univerzalni temeljni dohodak
Nazvali smo i Davora Nađija, ekonomista i predsjednika stranke Fokus.
"Kad govorimo o tome, treba razlučiti je li kazujemo o univerzalnom temeljnom dohotku ili o minimalnim naknadama, što imaju oni koji su siromašni, kojima se pokrivaju troškovi stanovanja i ogrjeva", objasnio je.
"Ja nisam za univerzalni temeljni dohodak. Prvi razlog je taj što nemamo dovoljno pouzdane dokaze da bi to dovelo do pozitivnih stvari, sigurno da ima svoje prednosti, da bi ljudi imali manje stresa, ali kad se kompletnom stanovništvu krene dijeli novac, to mora prouzrokovati porast cijena. Inflacija tako ubrzo pojede benefite. Bili su neki eksperimenti, ali ne na potpunim populacijama i efekt ne može biti jednak kao da se provodilo na nekoliko stotina tisuća ljudi ili na cijelom stanovništvu", rekao je Nađi.
"Otvara se pitanje motivacije za rad"
Kazuje da je Hrvatska u pandemiji bila vrlo blizu tako nečega.
"Skoro smo imali univerzalni dohodak jer je 585 tisuća ljudi bilo na mjerama pomoći. To je više od trećine radno sposobnog stanovništva. Kad bi tu nadodali one koji su dobivali socijalne naknade, dolazimo do popriličnog broja ljudi. I vidjeli smo da je javni dug narastao. Dobro, bio je općenito gospodarski pad, ali pitanje je bi li rast gospodarstva mogao pratiti potrebe za ova financiranja. Taj izvor novca nije nepresušan", rekao je.
Kaže da se otvara i pitanje motivacije za rad.
"Neka istraživanja govore da neće doći do smanjenja motivacije. Bio sam u izvršnoj vlasti kao zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje, tu se može uvidjeti da na neki način oni koji primaju socijalnu pomoć odbijaju raditi kad im se ponudi ta prilika", kaže.
"Mi već imamo programe za one koji su siromašni. Samo se drugačije zovu, pa možemo raspravljati je li iznos kojega siromašni dobivaju dovoljno visok. Ali oko univerzalnog temeljnog dohotka, mišljenja sam da zahtjeva veliko fiskalno opterećenje, računanje na sredstva poreznih obveznika, koji se onda vraćaju - njima samima", zaključio je Nađi.
Vuković: Finski primjer pokazuje da ljudi koji su dobivali novac nisu iskoristili priliku
Kontaktirali smo i udrugu Glas poduzetnika. Ispred nje o ovoj temi je govorio član Nadzornog odbora i Ekonomskog savjeta UGP-a Vuk Vuković. On je spomenuo primjer u Finskoj.
"Kod takvih tema uvijek se dobro voditi znanstvenim eksperimentima, i baš jedan takav napravila je prije dvije godine Finska. Cilj je bio testirati koliko uvođenje temeljnog dohotka od 560€ po građaninu - koji se dijele svima jednako, bez dodatnih kriterija i birokracije, bez oporezivanja i bez umanjenja za dohodak koji se zarađuje - ima utjecaj na participaciju na tržištu rada i na neke druge ishode", riječi su Vukovića.
"Dvije grupe od 2000 nezaposlenih ljudi vrlo sličnih karakteristika - dob, spol, socioekonomski status - su izabrane i jednima je uplaćivan dohodak na period od dvije godine, drugima nije. Ispada da ovi kojima je uplaćivan dohodak nisu previše mijenjali svoje ponašanje odnosno da nisu iskoristili priliku i tako našli nove poslove, počeli zarađivati više niti su pokretali poduzetničke pothvate", dodaje.
"500 eura dohotka bi nas koštalo 180 milijardi kuna godišnje"
"Problem se ipak krije u drugim razlozima zašto ljudi ne mogu naći posao a to su u pravilu neadekvatna znanja i vještine, stoga bi za politiku nezaposlenosti bilo bolje ciljati takve stvari. Osim toga, primjena temeljnog dohotka izuzetno je skupa. Recimo da plaćamo 500 eura mjesečno svakom od 4 milijuna Hrvata. To je 2 milijarde eura mjesečno, odnosno 24 milijarde eura godišnje, odnosno 180 milijardi kuna godišnje što je za 50 milijardi više od čitavog državnog proračuna", rekao je.
"Uzevši u obzir da su rezultati eksperimenta loši i ne dovode do očekivanih učinaka temeljni dohodak se jednostavno ne isplati. Ovdje je opis zaključaka eksperimenta od strane ekonomista sa Sveučilišta u Helsinkiju koji su sudjelovali u procesu", zaključio je Vuković.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.