Optuženici krivi za slučaj "Pakračka poljana"

I TUŽITELJSTVO i obrana najavili su žalbe na današnju nepravomoćnu presudu zagrebačkog Županijskog suda kojom su petorica bivših pripadnika rezervnog sastava MUPa, optuženih u slučaju "Pakračka poljana", proglašeni krivima za ubojstvo jednog muškarca, odnosno za protupravno lišavanje slobode i iznudu nad trojicom zagrebačkih Srba koncem 1991.

Zbog ubojstva nepoznatog muškarca zvanog Saša, za kojega je do jučerašnje izmjene optužnice bilo navedeno da se zove Aleksandar Antić, osuđeni su Munib Suljić, Igor Mikola i Siniša Rimac. Najdužu kaznu od 10 godina zbog toga je dobio Suljić koji je prvi zapucao. Rimac je osuđen na osam godina dok je Mikola kao pomagač u ubojstvu osuđen na pet godina zatvora.

Mikoli je u to uračunata i kazna za protupravno lišavanje slobode i iznudu nad Milošem Ivoševićem, Radom Pajićem i Markom Grujićem, koju je prema presudi počinio s preostalom dvojicom optuženih - Miroslavom Bajramovićem i Brankom Šarićem. Oni su osuđeni na četiri, odnosno tri godine zatvora.

Trojica iznuđenih i zatočenih nakon što su odvedeni u improvizirani logor na Pakračkoj poljani pronađeni su mrtvi, a kao njihovi egzekutori i danas se vode nepoznate osobe.

Obrazlažući svoju odluku, sutkinja je ustvrdila da su osuđenici sudjelovali u stvaranju ilegalnog nekontroliranog logora u kojemu se prema ljudima postupalo kao u vrijeme nacizma. Tu se ne radi o ratnim zločinima, već zločinima u ratnim uvjetima, ustvrdila je sutkinja.

Iako zadovoljan presudom u slučaju koji se već više od trinaest godina vuče po hrvatskim sudovima, tužitelj Ivan Plevko ustvrdio je kako će se ipak žaliti na visinu kazni.

Obrana pak smatra da njihovim branjenicima ništa nije dokazano i tvrdi kako su visoke zatvorske kazne dosuđene "pravim ratnicima i junacima".

Suljiću, Mikoli i Rimcu sutkinja Rajka Tomerlin Almer nakon izricanja presude odredila je pritvor. No, s lisicama na rukama iz velike je sudnice zagrebačkog Županijskog suda odveden samo Rimac jer se Suljić i Mikola, koji su se branili sa slobode, nisu pojavili na izricanju presude.

Njihovo uhićenje sutkinja će, kako je najavila, najprije zatražiti od policije, a ako ih se ne pronađe, za njima će raspisati tjeralicu.

Za slučaj "Pakračka poljana" u javnosti se saznalo 1992., nakon što je u istrazi o ubojstvu zagrebačke obitelji Zec policija došla do informacija o navodnim zločinima merčepovaca, jedinice rezervnog sastava MUP-a kojom je početkom rata zapovijedao Tomislav Merčep.

No, predmet je "mirovao" sve do rujna 1997. kada je Miroslav Bajramović za "Feral Tribune" izjavio da je na Pakračkoj poljani ubijeno 280 ljudi, od kojih je on osobno ubio 72. Iste godine podignuta je i prva optužnica kojom je bio obuhvaćen i Zoran Karlović. On i danas osuđena trojica sredinom 1999. nepravomoćnom presudom oslobođeni su krivnje za Antićevo ubojstvo, dok su Šarić i Bajramović osuđeni zbog lišavanja slobode i iznude.

Vrhovni sud je 2001. ukinuo oslobađajući dio te presude i predmet vratio na ponovno suđenje, no ovoga puta bez Karlovića.

I posljednje je suđenje više puta prekidano. Zadnji put kada je Mikola zbog iznude završio u zatvoru u BiH.