Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale, nakon višetjednog rasta, a pod najvećim je pritiskom bio tehnološki sektor, koji je posljednjih godina predvodio po rastu na tržištu. Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao 2.9 posto, na 40.345 bodova, dok je S&P 500 potonuo 4.3 posto, na 5408 bodova, a Nasdaq 5.8 posto, na 16.690 bodova.
Najveći tjedni gubitak indeksa S&P 500 i Nasdaq u više od godinu i pol dana ponajviše je posljedica pritiska na tehnološki sektor. Cijene dionica u tom sektoru posljednjih tjedana znatno osciliraju jer ulagači nisu sigurni da još ima prostora za njihov rast s obzirom na to da je taj sektor prevodio po rastu još od korona-krize.
Smanjenje kamatnih stopa
Svi posljednji podaci pokazuju da inflacija u SAD-u slabi, a slabi i tržište rada, dok se rast gospodarstva usporava. Zbog toga se američkoj središnjoj banci otvara prostor za smanjenje kamatnih stopa, što bi trebalo potaknuti rast gospodarstva.
U takvim okolnostima dio ulagača počeo se povlačiti iz tehnološkog sektora i ulagati u druge koji bi trebali imati koristi od ubrzanja rasta gospodarstva. Zbog toga su prošloga tjedna znatno pale cijene dionica najvećih tehnoloških kompanija, tzv. sedam veličanstvenih – Microsofta, Applea, Nvidije, Alphabeta, Amazon.coma, Tesle i Meta Platformsa.
Kretanja na tržištu uvelike ovise i o špekulacijama u vezi smanjenja kamata. Nakon izjava niza čelnika Feda, gotovo je sigurno da će središnja banka već na sjednici u rujnu smanjiti kamatne stope. Pitanje je samo za koliko.
Pad europskih burzi
Većina analitičara očekuje smanjenje kamata za 0.25 postotnih bodova, no ima i onih koji očekuju rez za oštrijih 0.50 postotnih bodova. I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Stoxx 600, indeks vodećih europskih dionica, potonuo je 2.5 posto, pa je skliznuo s rekordnih razina.
Pritom je londonski FTSE pao 2.3 posto, na 8181 bod, dok je frankfurtski DAX potonuo 3.2 posto, na 18.301 bod, a pariški CAC 3.6 posto, na 7352 boda.
Situacija na Zagrebačkoj burzi
U proteklom tjednu, mršavom poslovnim i makroekonomskim objavama, na Zagrebačkoj su burzi Crobexovi indeksi stagnirali, uz skroman promet, pri čemu se najviše trgovalo dionicama Podravke, Končara, Ericssona Nikole Tesle i Dalekovoda.
Crobex je prošloga tjedna oslabio drugi tjedan zaredom, no za blagih 0.02 posto, na 2943 boda. Crobex10 porastao je, pak, skromnih 0.01 posto, na 1828 bodova. Među sektorskim indeksima, najviše je pao Crobexindustrija, za 0.63 posto, dok je najviše porastao Crobexkonstrukt, za 2.38 posto.
Redovni promet dionicama iznosio je 3.9 milijuna eura, otprilike pola milijuna eura više nego tjedan ranije.
Ukupni promet podebljale su blok-transakcije dionicama Valamar Riviere i Spana, u ukupnoj vrijednosti od 1.38 milijuna eura. Pritom je dionicom Valamar Riviere ostvareno 771.6 tisuća eura, po cijeni od 5.14 eura za dionicu, a Spana 606.6 tisuća eura, po cijeni od 50 eura za dionicu.
Podravka s najvećim prometom
U redovnom trgovanju najveći promet imala je dionica Podravke, 399 tisuća eura, a cijena joj je pala 0.63 posto, na 159 eura. Slijedila je dionica Končara, kojom je ostvareno 373 tisuće eura, a cijena joj je oslabila 0.54 posto, na 370 eura.
Dionicom Ericssona Nikole Tesle, pak, ostvareno je 353 tisuće eura, dok joj je cijena stagnirala na 188.5 eura. Znatniji promet zabilježila je i dionica Dalekovoda, 350 tisuća eura, pri čemu je poskupila 4.73 posto, na 3.1 euro.
Među likvidnijima, najveća gubitnica bila je dionica HPB-a, s padom cijene za 3.33 posto, na 232 eura. Veći cjenovni pad zabilježile su i dionice AD Plastika, za 3.16 posto, na 12.25 eura, te Čakovečkih mlinova, za 1.83 posto, na 10.7 eura.
S druge strane, najveća dobitnica bila je dionica Instituta IGH, koja je poskupila 14.7 posto, na 23.4 eura. Znatniji cjenovni rast ostvarila je i dionica Slatinske banke, za 12 posto, na 14 eura, te Bosquara, bivšeg Meritus ulaganja, za više od 9 posto, na 240 eura. Na ZSE se protekloga tjedna trgovalo s ukupno 52 dionice, pri čemu je cijena njih 23 porasla, 16 pala, a 13 stagnirala.