PANDEMIJA koronavirusa mogla bi kao jednu od težih posljedica iza sebe ostaviti masovnu glad. O tome malo tko razmišlja, ali mnogi su se poslovi zaustavili, prijevoz roba je otežan, a bez uvoza zapravo ni jedna zemlja svijeta ne može preživjeti. Hrvatska je posebno osjetljiva jer ne proizvodi ni blizu dovoljno za vlastite potrebe i već se godinama oslanja na jeftinije i konkurentnije uvozno meso kao primarni izvor proteina.
Zasad prodaju kukce za prehranu riba i gmazova, nadaju se da će se to brzo promijeniti
Daniel Pikl već godinama zna rješenje tog problema, ali tvrdi zid birokracije nije mu dozvoljavao da na tržište stavi visokokvalitetni izvor proteina - kukce.
"Još 2016. sam počeo pokrenuo Cricky i prvo sam uzgajao crve brašnare. Kasnije su mi se pridružili Ivan Zadravec i Krešimir Krpan i od lani u Zagrebu imamo operativnu farmu koja može proizvoditi kukce za prehranu ljudi. Uz crve brašnare imamo i dvije vrste cvrčaka. Zasad je u Hrvatskoj dozvoljeno prodavati kukce za prehranu riba i gmazova, ali očekujemo da će se to vrlo brzo promijeniti", rekao je Daniel Pikl za Index.
Kaufland na prepad ponudio kukce, morao ih povući
Prije dva tjedna Kaufland je na svojim policama ponudio razne proizvode od kukaca, ali ih je nakon samo jednog dana morao povući iz prodaje. U Hrvatskoj, za razliku od primjerice Nizozemske, nije dozvoljena prodaja kukaca za konzumaciju.
"Drago mi je da su bili tako hrabri da ponude ljudima kukce i tako promoviraju ovu namirnicu, ali nisam baš sretan što su to napravili bez dozvole. Ako zakon vrijedi za nas koji proizvodimo i želimo prodavati, mora vrijediti za njih. Mogli smo se i dogovoriti i zajedno nastupiti prema državi da ubrza donošenje zakona", rekao je Daniel Pikl dok nam nudi sušene cvrčke da ih probamo.
Imaju okus po lješnjaku, puni su proteina
Osušeni i nezačinjeni imaju blagi orašasti okus, neke podsjeća na lješnjake, nas je više asocirao na neku osušenu biljku. Nemaju jaku aromu, ni poseban miris, ali možemo ih zamisliti začinjene wasabijem, češnjakom, dobro posoljene. Bili bi sasvim dobra grickalica za večer pred televizorom. I puno zdravija od čipsa. Cvrčci, naime, imaju 70 posto proteina i vrlo lako mogu zadovoljavati sve ljudske potrebe za bjelančevinama. Za ljubitelje slatkoga, pak, Cricky je pripremio cvrčke u čokoladi.
Oni koji baš nikako ne mogu zamisliti da jedu cijelog cvrčka mogu probati napraviti nešto od brašna proizvedenog od cvrčaka ili crva brašnara. Cricky u ponudi ima i dvije vrste tjestenine pojačane proteinima od cvrčaka. No zasad je sve u fazi prednarudžbi.
Dozvola na ljeto ili najkasnije do kraja godine?
"Dobili smo informaciju da bi se tijekom ljeta ili najkasnije do kraja godine na razini cijele Europske unije dozvolila prodaja i konzumacija kukaca za ishranu ljudi. Mi smo već sada spremni za tu odluku", rekao je Dikl.
S partnerima je u Zagrebu napravio manju eksperimentalnu farmu kao podlogu za širenje poslovanja. Iz nje namjerava napraviti ozbiljnu farmu iz koje bi izlazile stotine i stotine kilograma prerađenih insekata. Već je spremna i ambalaža za proizvode, aktivna je internetska trgovina, nude se i recepti osmišljeni baš za Cricky. Čeka se samo službena dozvola.
Izvrsna namirnica za ribogojilišta
"Interesa već sada ima. Ljude zanima sve što je novo, pa ovo može prerasti u pravu industriju i to ne samo za ljudsku prehranu. Kukci su izvrsna namirnica za ishranu riba u ribogojilištima ili kućnih ljubimaca. Za to bi nam ipak trebali ogromni kapaciteti. Zasad smo fokusirani na to da ih ponudimo ljudima", rekao je Pikl. Jednog od cvrčaka kojeg smo izmolili od njega ponudili smo našem schnauzeru, ali nije pokazao neki interes iako rado naganja i pojede žive kukce. Da je cvrčak bio iz serije prelivene čokoladom, sigurno bi pas bio puno zainteresiraniji.
Odu u san iz kojeg se ne probude
Kako je upotreba kukaca u ljudskoj prehrani kod nas još uvijek zabranjena, a mnogi skeptični prema toj novoj namirnici te možda i zabrinuti mogu li se njome prenijeti kakve bolesti poput koronavirusa koji je navodno došao od loše skuhanog šišmiša, Pikl nam je objasnio da je takvo što nemoguće.
"Živi cvrčci se stavljaju u hladnjaču gdje zaspu kao što zaspu kada u hladno doba godine idu u hibernaciju, samo što se iz ovog sna nikada ne probude. Nakon toga se suše, steriliziraju i pakiraju. U ambalažu i do kupca dolaze potpuno čisti", objasnio je Pikl. Do kupca zapravo dolaze čišći nego meso iz mesnica. Sušenog cvrčka nije potrebno termički obrađivati i može se odmah pojesti. Ali i svježeg uspavanog cvrčka se može jesti.
Kad cvrčci zacvrče u ulju, svima poteku sline
"Kuhar Ivan Pažanin je na jednoj našoj manifestaciju pržio svježe cvrčke. Nije bilo nikog kome miris nije izazvao sline u ustima. Jako su ukusni", tvrdi Pikl koji se nada da će njegova eksperimentalna farma do kraja godine prerasti u pravi pogon za proizvodnju hrane i da cvrčci neće više cvrčati samo na granama crne smrče, nego i ulju na tavama diljem Hrvatske.
"Ne budu li Hrvati spremni jesti cvrčke, nisam zabrinut. Imam dovoljno interesa iz ostatka Europske unije. To nam je ionako primarno tržište", zaključio je Pikl.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.