HRVATSKA je prije godinu i pol dobila prvu glavnu državnu odvjetnicu. Hrvatski sabor je 18. svibnja na tu dužnost imenovao Zlatu Hrvoj-Šipek.
Za njen izbor glasalo je 80 zastupnika, 40 ih je bilo protiv.
Hrvoj-Šipek je godinama vodila građanski odjel DORH-a, a u DORH-u je još od 2000. godine. Prije dolaska u DORH radila je u javnom pravobraniteljstvu u Karlovačkoj županiji.
U biografiji je istaknula kako joj je otac bio u domobranima
U dva navrata bila je birana za predsjednicu DOV-a, predaje na Pravosudnoj akademiji, autorica je više stručnih radova i bila je članica brojnih radnih skupina za izradu zakona. Specijalizirana je za arbitražne postupke.
Zlata Hrvoj-Šipek u svojoj je službenoj biografiji i programu za kandidaturu za glavnu državnu odvjetnicu, pred članovima vlade, istaknula i kako joj je otac bio domobran te sudionik Križnog puta. Najmanje se u tim dokumentima spominjala sama korupcija, a politička korupcija nikako.
>> Iz kojeg stoljeća je žena koja će preuzeti Državno odvjetništvo?
Podsjetimo na biografiju i program s kojim se Zlata Hrvoj-Šipek kandidirala za poziciju na kojoj se trenutno nalazi.
U službenoj biografiji Zlate Hrvoj-Šipek navodi se da je rođena 1956. godine, a diplomirala je na Pravnom fakultetu 1978. godine, u dobi od 22 godine. Pravosudni ispit položila je dvije godine kasnije, 1980. godine.
Bila je Jelinićeva prva zamjenica
Prvi posao bio joj je u tadašnjem Javnom pravobranilaštvu u Karlovcu, i to prvo kao vježbenica, pa stručna suradnica, da bi dogurala do pozicije zamjenice javnog pravobranioca. Za javnog pravobranioca u Karlovcu imenovana je 1991. godine, a odlukom sabora u travnju 1994. godine imenovana je zamjenicom javnog pravobranitelja Republike Hrvatske. Javni pravobranitelj tada je bio HDZ-ov Branko Babac, inače prvi ministar pravosuđa u neovisnoj Hrvatskoj.
Od 2001. godine, kada je došlo do spajanja Državnog odvjetništva i javnog pravobraniteljstva, postaje zamjenica glavnog državnog odvjetnika. Voditeljica građansko-upravnog odjela je od 2005. godine do 2018. godine, kada dolaskom Dražena Jelinića postaje prva zamjenica glavnog državnog odvjetnika.
Zlata Hrvoj-Šipek u svojoj službenoj biografiji ističe kako je njen pokojni otac Janko Hrvoj bio hrvatski domobran i sudionik Križnog puta. Suprug Miroslav Šipek, dragovoljac Domovinskog rata, bivši je uspješni sportaš i slikar amater.
Nasilje u obitelji, zaštita okoliša i kaznena djela na štetu zdravlja
"Nisam član niti jedne udruge", pisalo je u biografiji Hrvoj-Šipek. Naime, isticanje u biografiji kako niste član ni jedne udruge postalo je bitno nakon što je razriješen bivši glavni državni odvjetnik Dražen Jelinić. Jelinić je, podsjetimo, podnio ostavku 19. veljače prošle godine nakon što je otkriveno da je bio član masonske lože. Hrvoj-Šipek vodila je od tada Državno odvjetništvo, i to kao v. d..
U službenoj biografiji istaknula je kako je "dobro obavljala poslove glavnog državnog odvjetnika", i to, kako naglašava, "u uvjetima pandemije covida-19 i potresa u Zagrebu".
Za borbu protiv korupcije samo je rekla da je - stalni fokus DORH-a
"Smatram da sam u tim uvjetima uspješno organizirala rad i obavljanje zadaća ne samo Državnog odvjetništva već i županijskih i općinskih državnih odvjetništava te USKOK-a, dajući odgovarajuće upute, ali, naravno, uz puni angažman i podršku državnih odvjetnika", stoji u službenoj biografiji Zlate Hrvoj-Šipek koja se našla pred predstavnicima vlade.
Borbu protiv korupcije i organiziranog kriminaliteta, procesuiranja kaznenih djela ratnih zločina, ratnog profiterstva te kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, govora mržnje te kaznenih djela protiv gospodarstva - opisala je kao stalni fokus DORH-a.
Posebno je istaknula progon još dva kaznena djela, i to nasilja u obitelji, odnosno nasilja prema djeci te kaznenih djela počinjenih na štetu okoliša i zdravlja.
Žalila se da DORH nema financijskog istražitelja
"Uvijek su, a osobito sada, u uvjetima pandemije covid-19, ograničenog kretanja, izbjegavanja socijalnog kontakta, nasilje u obitelji i neka kaznena djela počinjena na štetu djece manje vidljiva i teže se otkrivaju. Zato je izuzetno važna senzibilizacija i uključivanje svih segmenata društva kako bi svaki građanin obavijestio policiju ili druga tijela o uočenim ponašanjima", stoji u programu.
Zlata Hrvoj-Šipek u svom programu rada ističe kako DORH i dalje nema financijskog istražitelja te smatra kako treba osnažiti zakon kod oduzimanja imovine kada se dokaže koruptivno kazneno djelo.
Rekla da će poticati izvansudske nagodbe
"Smatram da izvansudsko rješavanje sporova u kojima je stranka RH treba i dalje koristiti, poticati, ali i stvarati pretpostavke za sklapanje još većeg broja nagodbi", stoji u programu rada Zlate Hrvoj-Šipek koja predlaže koordinacijske sastanke s pojedinim ministarstvima kada se pojavi veći broj sporova koji proizlaze iz iste činjenične i pravne osnove.
"Mišljenja sam da bi sporove između tijela RH i jedinica lokalne i područne samouprave, kao i RH i pravnih osoba čiji je vlasnik RH, trebalo rješavati izvansudskim putem", stoji u programu rada.
Nova državna odvjetnica zalaže se i za osnivanje posebnog državnog odvjetništva koje bi se bavilo samo postupanjem i zastupanjem RH pred sudovima Europske unije, u arbitražama te pred stranim sudovima. Tako bi se, smatra Hrvoj-Šipek, pred stranim sudovima racionalnije koristili ljudski kapaciteti, materijalna sredstava ili učinkovitije štitili imovinski i drugi interesi Republike Hrvatske. Na kraju buduća glavna državna odvjetnica smatra kako međunarodna suradnja nije bila "prepoznatljiva u proteklom razdoblju" pa bi je trebalo ojačati. Tako predlaže kazneno-pravnu suradnju putem Eurojusta, odnosno s Europskom pravosudnom mrežom.
Zbog objave programa napala i Index
Odmah se nakon preuzimanja pozicije obrušila i na Index. Razlog - objava navedenog programa.
Rekla je da se radi o "konstrukciji".
"Pročitala sam članak na Indexu, no neću više. Neću se više sekirati. Napravili su konstrukciju", komentirala je Hrvoj-Šipek.