Četvrtašima bolje idu matematika i priroda i društvo od hrvatskog, a osmašima je kemija bila najlakša, a fizika najteža, pokazuju rezultati nacionalnih ispita predstavljeni u ponedjeljak u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Nacionalne ispite iz osam predmeta pisalo je 40.996 učenika osmih razreda i 37.118 učenika četvrtih razreda osnovne škole iz tri predmeta.
Što se tiče četvrtih razreda i hrvatskog jezika, postotna riješenost je 53.5 posto, ispod osnovne razine je 4.1 posto učenika, osnovna razina 36.3 posto, srednja razina 51.2 posto i napredna razina 8.4 posto.
Ove godine učenici su postigli znatno bolje rezultate na pisanom dijelu ispita. Lani je nula bodova imalo 43 posto učenika, a ove godine 20 posto manje, istaknuo je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović. To su oni učenici koji nisu imali dovoljan broj riječi - na ispitu iz hrvatskog jezika za četvrti razred to je sto riječi, koji su promašili temu ili predali prazan ispit.
"Prazan ispit predalo je 35 učenika pa postoji vrlo visoka razina ozbiljnosti po pitanju pisanog zadatka", naglasio je ravnatelj NCVVO-a.
Što se tiče matematike, postotna riješenost u četvrtom razredu je 62.1 posto. Ispod osnovne razine je jedan posto, osnovna razina 20.1 posto, srednja razina 63.4 posto i napredna razina 15.5 posto.
Postotna riješenost prirode i društva je 61.79 posto, s 0.7 posto ispod osnovne razine, 19.9 posto osnovne, 66 posto srednje i 13.4 posto napredne razine.
Iako su matematika i priroda i društvo vrlo slični po rezultatima, Filipović ističe da to nikako ne znači da djeca manje znaju hrvatski, a bolje matematiku i prirodu i društvo, nego su stručne radne skupine dale nešto više lakših zadataka.
Filipović je istaknuo da bi idealno bilo kada bi postotna zastupljenost riješenosti na ispitima bila 50 posto. U Nacionalnom centru je cilj postotnu riješenost svih ispita staviti u raspon od 45 do 55 posto.
Tri su učenika riješila 100 posto ispit iz hrvatskog, 60 iz matematike te 20 iz prirode i društva.
Rezultati iz hrvatskog, matematike...
Što se tiče učenika osmih razreda, postotak riješenosti hrvatskog jezika je 56.18 posto, 1 posto je nedovoljnih, 15 posto dovoljnih, 38.4 posto dobrih, 39.6 vrlo dobrih i 6 posto odličnih.
Postotna riješenost ispita na zadatku pisanja lani je bila 24.4 posto s nula bodova, a ove godine postoji napredak, takvih je ispita 16.1 posto.
Matematika je imala prosječnu riješenost 48.16 posto. Nedovoljnih je 4 posto, 31.5 posto dovoljnih, 35.8 posto dobrih, 21 posto vrlo dobrih i 7.7 posto odličnih.
Što se tiče STEM područja, ispit iz biologije imao je 47.26 postotak riješenosti, s 1.9 posto nedovoljnih, 31.7 posto dovoljnih, 41.9 posto dobrih, 20.2 posto vrlo dobrih i 4.3 posto odličnih.
Najbolje napisali kemiju
Ispit iz kemije, čija je prosječna riješenost 57.18 posto, kako je naglasio Filipović, za razliku od biologije, ove je godine bio nešto lakši, a nije slučaj da učenici bolje znaju kemiju.
Kemija od svih predmeta ima najviše odličnih, 17 posto, vrlo dobrih je 30.1 posto, 33 posto dobrih, 18.6 dovoljnih i nedovoljnih svega 1.3 posto.
Fizika je s 43.31 posto riješenosti ispita nešto teža, ali ne pretjerano, kaže Filipović. Nedovoljnih je bilo 18.1 posto, 33.4 posto dovoljnih, 22.2 posto dobrih, 16.9 posto vrlo dobrih i 9.4 posto odličnih. Filipović je dodao da bi ispit iz fizike ubuduće trebao biti nešto lakši, a kemija nešto teža.
Istaknuo je i da nije bilo bitne razlike između ispita koji su pisani u prve i posljednje dane.
Ispiti iz jezika, povijesti, geografije...
Engleski jezik imao je 55,69 posto riješenosti, 8,2 riješilo ga je za nedovoljan, 14,6 posto za ocjenu dovoljan, 27,2 posto za ocjenu dobar, 41,4 za vrlo dobar i 8,6 posto za odličan.
Njemački jezik imao je postotak riješenosti od 47,7 posto, 12,6 posto su negativni, 25 posto dovoljnih, 30,1 posto dobrih, 27,3 posto vrlo dobrih i 5,1 posto odličnih.
Francuski jezik pisalo je samo 74 učenika i taj je ispit imao 62,52 posto riješenosti. Nedovoljan je dobilo 8 posto, dovoljan 7 posto, dobar 30, vrlo dobar 27 posto, a odličan 28 posto.
Iz povijesti, čiji je ispit imao 46,87 postotnu riješenost, nedovoljnih je bilo 3,2 posto, dovoljnih 37,7 posto, 35,4 posto dobrih, 19,8 posto vrlo dobrih i 4 posto odličnih.
Ispit iz geografije imao je 54,33 postotnu riješenost, s 2,2 posto nedovoljnih, 21 posto dovoljnih, 36,3 posto dobrih, 33,8 posto vrlo dobrih i 6,7 posto odličnih.
Među osmašima jedino iz hrvatskog i francuskog jezika nije bilo stopostotne riješenosti ispita, 29 ih je bilo iz matematike, a najveći broj bio je iz fizike (70) i njemačkog (72).
Putokaz za srednju školu
Na temelju rezultata osmaši će, naglasio je Filipović, dobiti i neke smjernice za put kojim bi mogli krenuti u srednju školu.
Rezultati će učenicima biti uneseni pod bilješku u e-Dnevniku, iskazani brojem bodova i odgovarajućim postotkom.
Ravnatelj NCVVO-a istaknuo je da učenike ne može ocijeniti jer ih nema s čim usporediti. Međutim, smatra da je uspjeh što su ispiti dobro balansirani pa je u svakom predmetu postotak riješenosti oko 50 posto.