POPRILIČNU konfuziju u javnosti stvorile su informacije da Porezna uprava kreće u provjeru onih koji rade u inozemstvu te da bi mnogima mogla stići rješenja po kojima bi im se odredilo da moraju platiti porez i u Hrvatskoj. U obzir dolaze svi koji su od 2016. primali neke inozemne dohotke.
Porezna je još u siječnju pozvala sve one koji ostvaruju ili su ostvarivali dohodak u inozemstvu u periodu od početka 2016. godine do danas da ga prijave i u Hrvatskoj, no dosta je toga ostalo nejasno.
Ključni je pojam ovdje porezna rezidentnost. Kako biste bili sigurni da nećete plaćati porez i u Hrvatskoj, potrebno je odjaviti poreznu rezidentnost, što možete napraviti jedino u Poreznoj upravi.
Da ste rezident neke druge države smatra se ako u toj državi podliježete oporezivanju na temelju svoga prebivališta, boravišta, mjesta uprave ili drugog sličnog obilježja. No poreznim rezidentom neke države ne smatraju se oni koji iz te države primaju samo mirovinu ili u njoj imaju neku nekretninu. No to što se smatrate rezidentom primjerice Njemačke ili Irske ne znači da automatizmom prestajete biti porezni rezident Hrvatske.
Famozno "središte životnih interesa" kao jedan od ključnih kriterija za određivanje morate li plaćati porez u Hrvatskoj ili ne
Poreznim rezidentom za porezne svrhe u RH smatra se državljanin koji ima prebivalište, boravište u RH i uske životne interese u RH.
Ovi uski životni interesi službeno se nazivaju "središte životnih interesa". I tu dolazimo do problema. Naime, radite li primjerice u Irskoj, a obitelj vam je ovdje i redovito se vraćate u Hrvatsku, Porezna može odrediti da je središte vaših životnih interesa u Hrvatskoj i ovdje vas dvostruko oporezovati.
U Pravilniku o provedbi općeg poreznog zakona koji je donijelo Ministarstvo financija stoji kako se središte životnih interesa utvrđuje kako bi se odredile bliže osobne i gospodarske veze s jednom od država ugovornica.
"U obzir se uzimaju obiteljski i društveni odnosi, zanimanje, političke, kulturne i druge aktivnosti, mjesto poslovanja, mjesto iz kojeg porezni obveznik upravlja svojom imovinom i slično. Činjenice se moraju sagledati u cjelini, ali je ipak jasno da posebnu pozornost valja obratiti na osobne radnje pojedinca/poreznog obveznika.
Ako porezni obveznik koji u jednoj državi ima dom, a u drugoj državi osnuje drugi dom, a istovremeno u prvoj državi zadrži svoj dom, činjenica da zadržava prvi dom u okruženju u kojem je prvotno živio, radio, i gdje ima svoju obitelj i imovinu, može zajedno s drugim elementima ukazivati da je središte svojih životnih interesa zadržao u prvoj državi", stoji u Pravilniku po kojem postupa Porezna uprava.
Ako je osoba rezident i ne može se odrediti u kojoj državi ima središte životnih interesa ili ako ni u jednoj državi nema stalno mjesto stanovanja, smatra se da je rezident države u kojoj ima uobičajeno boravište. Ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatra se, pak, da je rezident države čiji je državljanin.
U obzir se uzima i potvrda o rezidentnosti u državi u kojoj osoba živi i radi
Osim famoznog "središta životnog interesa" koji nema sasvim jasne kriterije po kojem se određuje, kako vas ne bi dvostruko oporezovali u Hrvatskoj, uvjet je i da vam je prebivalište i boravište izvan Hrvatske, a Porezna kao dokaz o nerezidentnosti u Hrvatskoj uzima i potvrda o rezidentnosti države u kojoj osoba živi i radi i iz koje mora biti vidljivo od kada ga ta država smatra svojim rezidentom.
Za Irsku, primjerice, to može biti dokument o izdavanju PPS broja, rješenje o plaćanju poreza u Irskoj, bankovni račun...
Pitanje prebivališta i boravišta
Kad je riječ o prebivalištu i boravištu u smislu porezne obveze, prema Općem poreznom zakonu smatra se da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Ako u RH ima u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad.
Ako porezni obveznik ima prebivalište u Hrvatskoj i u inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u državi u kojoj je prebivalište obitelji, a za poreznog obveznika samca ili ako se prebivalište obitelji ne može utvrditi, smatra se da ima prebivalište u državi iz koje pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti ili u kojoj se pretežno zadržava, navodi se u Zakonu.
Ako druga država ne smatra poreznog obveznika svojim poreznim rezidentom, smatra se da ima prebivalište u Hrvatskoj, također se navodi.
Uobičajenim boravištem smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine.
Ono što također mnogi nisu znali jest to da za sprečavanje dvostrukog oporezivanja nije dovoljna odjava prebivališta u Hrvatskoj u MUP-u, kao ni odjava sa zdravstvenog.
Obrazac koji morate ispuniti
Naime, kako vas Hrvatska ne bi duplo oporezovala ako radite i živite vani, u Poreznoj upravi trebate prijaviti nerezidentnost. Pritom treba ispuniti Obrazac TI. Taj obrazac, kao i osnovne informacije, možete pronaći ovdje.
Obrazac Upitnika TI popunjava porezni obveznik prilikom utvrđivanja promjene statusa rezidentnosti iz rezident u nerezident u Republici Hrvatskoj te ga predaje ovlaštenom djelatniku nadležne ispostave Porezne uprave kod predaje zahtjeva za ispisom iz Registra poreznih obveznika, stoji u uputama Porezne.
Pitanja u spomenutom obrascu podijeljena su u tematske grupe koje se odnose na: osobne podatke, boravak u i izvan Republike Hrvatske, razlozi dolaska/odlaska iz Republike Hrvatske, veze s Republikom Hrvatskom i veze s drugom državom, rezidentnost u porezne svrhe, zaposlenja i osobne veze.
"Odgovori u grupi tvrdnji koje se odnose na veze s Republikom Hrvatskom i/ili drugom državom bit će od presudne važnosti prilikom utvrđivanja rezidentnosti poreznog obveznika. Za točnost traženih i navedenih podataka u upitniku, porezni obveznik svojim potpisom jamči njihovu istinitost, točnost i potpunost", navode iz porezne.
Česta pitanja i odgovori Porezne
Porezna uprava objavila je i česta pitanja i svoje odgovore vezano uz dvostruko oporezivanje. Prenosimo najrelevantnije od njih.
Radim u drugim državama (Belgiji, Austriji, Americi) gdje plaćam sve poreze. Imam li kakve obveze prijave u RH?
U ovom slučaju, kako bi se odgovorilo na pitanje, potrebno je prethodno utvrditi je li osoba koja ostvaruje primitke hrvatski rezident ili ne. Ukoliko je osoba hrvatski rezident postoji obveza prijave ostvarenih primitaka u RH, bez obzira hoće li u konačnici doći do oporezivanja ili ne.
Sveobuhvatne informacije koje se odnose na postupak utvrđivanja porezne rezidentnosti dostupne su na našim web stranicama, u dijelu Europski i vanjski poslovi / Utvrđivanje rezidentnosti u porezne svrhe.
Odjavio sam se privremeno na Policiji i na Zdravstvenom, mislio sam da se automatski odjavljujem i iz Porezne. Što trebam?
Obveza prijave inozemnih primitaka u RH postoji ako je osoba koja ostvaruje primitke hrvatski rezident. Činjenica da se osoba odjavila prebivalištem u Evidenciji prebivališta koju vodi nadležno ministarstvo kao i činjenica da se osoba odjavila iz sustava zdravstvenog osiguranja RH, govori u prilog tome da bi se moglo pretpostaviti da se radi o osobi koja se ne smatra hrvatskim rezidentom.
Međutim, kako je za plaćanje poreza presudna činjenica središta životnih interesa te osobe i njegove uže obitelji u konkretnom slučaju potrebno se javiti u Poreznu upravu i popuniti Obrazac TI kako bi se utvrdila rezidentnost poreznog obveznika. Napominjemo da osoba koja smatra da nije hrvatski rezident, već rezident neke druge države može donijeti potvrdu te države o rezidentnosti iz koje mora biti vidljivo od kada ga ta država smatra svojim rezidentom.
Koji su kriteriji za određivanje rezidentnosti?
Način utvrđivanja rezidentnosti propisan je međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili Općim poreznim zakonom. Na temelju tih odredbi propisani su Obrazac TI i Obrazac TU u kojima se kroz postavljena pitanja utvrđuje rezidentnost. Obrazac TI i Obrazac TU dostupni su, zajedno s detaljnim uputama za popunjavanje, u dijelu Obrasci / Propisani obrasci za preuzimanje u PDFu / Utvrđivanje rezidentnosti u porezne svrhe.
Odjavio sam prebivalište iz Hrvatske, radim veći dio godine u Njemačkoj, dođem blagdanima i par vikenda u Hrvatsku. Plaćam sve u Njemačkoj. U Hrvatskoj su mi supruga i djeca u našem zajedničkom stanu. Čiji sam ja sad rezident?
Temeljem navoda iz upita može se zaključiti da je središte životnih interesa i nadalje u RH te da je osoba hrvatski porezni rezident. U konkretnom slučaju potrebno se javiti u nadležnu ispostavu Porezne uprave koja će na temelju zahtjeva i popunjenog Obrasca TI utvrditi poreznu rezidentnost.
Do kojeg datuma mogu dobrovoljno prijaviti, na stranicama piše prije zaprimanja službenog poziva, što to znači?
Dok se ne zaprimi službeni poziv Porezne uprave da se pokreće postupak oporezivanja primitaka iz inozemstva po službenoj dužnosti, može se podnijeti „Dobrovoljna prijava ino primitaka“. Stoga se građani pozivaju da što prije izvrše prijavu inozemnih primitaka u nadležnu ispostavu Porezne uprave.
Koje dokumente tražite kod procjene čiji sam ja rezident?
Način utvrđivanja rezidentnosti propisan je međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili Općim poreznim zakonom. Na temelju tih odredbi propisani su Obrazac TI i Obrazac TU u kojima se kroz postavljena pitanja utvrđuje rezidentnost, a koji su zajedno s detaljnim uputama za popunjavanje dostupni u dijelu Obrasci / Propisani obrasci za preuzimanje u PDFu / Utvrđivanje rezidentnosti u porezne svrhe.
Osoba koja smatra da je rezident druge države, u Poreznu upravu dostavlja potvrdu o rezidentnosti iz te druge države. Iz potvrde je bitno vidjeti od kojeg datuma ta druga država smatra osobu svojim rezidentom.
Hrvatski sam državljanin, trajno sam nastanjen u Austriji, u RH imam kuću u kojoj žive moji roditelji. U RH dođem u posjetu roditeljima i boravim 30-ak dana u godini. Što ja sad moram?
Temeljem navoda iz upita moglo bi se zaključiti kako osoba nije rezident RH. Međutim, ukoliko je osoba iz bilo kojeg razloga u prethodnim godinama bila hrvatski rezident (ili hrvatski porezni obveznik), a nije regulirala svoj status u trenutku trajnog nastanjenja u Austriji potrebno je da se javi u nadležnu ispostavu Porezne uprave te da popunjavanjem Obrasca TI izvrši ispis iz hrvatske rezidentnosti.
Dodatno napominjemo da ukoliko osoba smatra da je sada rezident druge države konkretno Austrije, smatramo potrebitim da dostavi u ispostavu Porezne uprave (prema prije važećem prebivalištu) potvrdu o rezidentnosti iz Austrije. Iz potvrde je bitno vidjeti od kojeg datuma ga Austrija smatra svojim rezidentom.
Sportaš koji živi i igra u klubu u Njemačkoj, ima ugovor sa klubom na nekoliko godina i klub podmiruje sve obveze, a u Hrvatskoj ne ostvaruje nikakve prihode, mora li podnositi poreznu prijavu u Hrvatskoj?
Ako je taj sportaš hrvatski rezident onda je dužan prijaviti primitke ostvarene iz inozemstva, bez obzira podliježu li ili ne podliježu oporezivanju u RH.
Porezna rezidentnost se utvrđuje u poreznom postupku, popunjavanjem obrasca Obrazac TI uz koji prilažete potvrdu o rezidentnosti iz Njemačke.
Primam plaću u Njemačkoj u kojoj se ista i oporezuje. U Njemačkoj sam od domovinskog rata 1999. Imam li obvezu prijave?
Temeljem navoda iz upita ne može se zaključiti je li osoba rezident RH ili ne. Stoga je potrebno provesti postupak utvrđivanja rezidentnosti tj. utvrditi je li osoba koja ostvaruje primitke hrvatski rezident ili ne. Ukoliko je osoba hrvatski rezident postoji obveza prijave ostvarenih primitaka u RH, bez obzira hoće li u konačnici doći do oporezivanja ili ne.
Iz navedenog bi se dalo zaključiti da bi porezni obveznik bio porezni rezident Njemačke, a ne RH, no potrebno je utvrditi sve relevantne činjenice u konkretnom slučaju, pogotovo s obzirom na obitelj poreznog obveznika.
Sveobuhvatne informacije koje se odnose na postupak utvrđivanja porezne rezidentnosti nalaze se u dijelu Europski i vanjski poslovi / Utvrđivanje rezidentnosti u porezne svrhe.
Cijela obitelj ne živi u Hrvatskoj već u Njemačkoj gdje se uredno plaća porez, privremeno smo odjavljeni na 5 godina. Moramo li predavati prijavu porezna?
Temeljem navoda iz upita može se zaključiti da osoba nije rezident RH. Međutim, potrebno je prethodno provesti postupak utvrđivanja rezidentnosti tj. utvrditi je li osoba koja ostvaruje primitke hrvatski rezident ili ne odnosno uputiti osobu da ukoliko već to nije napravila da popuni Obrazac TI radi ispisa iz hrvatske rezidentnosti. Ponovno podsjećamo da osoba može podnijeti i potvrdu iz njemačke da je njihov rezident iz koje mora biti jasno vidljivo od kada ga Njemačka smatra svojim rezidentom.
Ukoliko je osoba hrvatski rezident postoji obveza prijave ostvarenih primitaka u RH, bez obzira hoće li u konačnici doći do oporezivanja ili ne.
Sveobuhvatne informacije koje se odnose na postupak utvrđivanja porezne rezidentnosti dostupne su na našim web stranicama, u dijelu Europski i vanjski poslovi / Utvrđivanje rezidentnosti u porezne svrhe.