Erwin Rudolf Josef Alexander Schrödinger bio je austrijski teoretski fizičar iz prve polovine 20. stoljeća. Najpoznatiji je po svojim doprinosima razvoju kvantne mehanike, posebice po Schrödingerovoj jednadžbi te misaonom eksperimentu Schrödingerova mačka.
Rođen je u Beču kao sin jedinac Rudolfa Schrödingera i Georgine Emiline Brende. Njegov otac bio je vlasnik tvornice linoleuma i strastveni botaničar, dok je majka bila kći profesora kemije Alexandra Bauera. Obitelj je bila intelektualno orijentirana, što je potaknulo Erwinov interes za znanost od malih nogu. Obrazovao se kod kuće do 11. godine, nakon čega je upisao gimnaziju u Beču. Od 1906. do 1910. studirao je fiziku na Sveučilištu u Beču, gdje je i doktorirao.
Akademska karijera
Nakon doktorata Schrödinger je radio kao asistent na tom sveučilištu. Tijekom Prvog svjetskog rata služio je na talijanskom frontu. Poslije rata predavao je na raznim europskim sveučilištima, uključujući one u Zürichu, Berlinu i Grazu. Godine 1926. razvio je valnu jednadžbu, poznatu kao Schrödingerova jednadžba, koja opisuje kako se kvantno stanje fizičkog sustava mijenja tijekom vremena. Za taj rad dobio je Nobelovu nagradu za fiziku 1933. godine.
Schrödinger je bio poznat po svojoj nekonvencionalnoj privatnoj situaciji; uz suprugu Anny, održavao je veze i s drugim ženama, što je izazivalo kontroverze u akademskim krugovima. Njegov osobni život, zajedno s protivljenjem nacizmu, otežao mu je pronalazak stalnog zaposlenja u Njemačkoj 1930-ih.
Godine 1938., nakon aneksije Austrije, Schrödinger je napustio Graz i emigrirao u Italiju, a potom u Englesku. Na poziv irskog premijera Éamona de Valere preselio se u Dublin, gdje je postao direktor Škole za teorijsku fiziku pri Institutu za napredne studije. U Dublinu je ostao do umirovljenja 1955. godine.
Schrödingerova mačka
1935. godine Schrödinger je predstavio misaoni eksperiment, poznat kao Schrödingerova mačka, kako bi ilustrirao paradokse kvantne superpozicije i probleme interpretacije kvantne mehanike. U tom eksperimentu mačka je smještena u zatvorenu kutiju s mehanizmom koji ima 50% šanse da je ubije (oslobađanjem otrova) ili da je ostavi na životu, ovisno o raspadu radioaktivnog atoma.
Prema kvantnoj teoriji, dok se kutija ne otvori i ne izvrši promatranje, mačka je istovremeno i živa i mrtva, što ilustrira koncept superpozicije stanja. Ovim paradoksom Schrödinger je nastojao dokazati koliko su kvantni principi apsurdni ako ih pokušamo primijeniti na svakodnevne situacije. Njegova ideja bila je naglasiti filozofske implikacije kvantne mehanike.
Nakon umirovljenja Schrödinger se vratio u Beč, gdje je nastavio s filozofskim i znanstvenim radom. Preminuo je 4. siječnja 1961. godine od tuberkuloze. Pokopan je u austrijskom Alpbachu.