U ranim jutarnjim satima prekjučer ruski državni mediji oglasili su uzbunu. Nekoliko ukrajinskih vojnih jedinica sastavljenih od ruskih boraca upalo je u Rusiju iz Ukrajine. Rusko ministarstvo obrane tvrdi da je "spriječilo pokušaj Kijeva da se probije u ruski pogranični teritorij u Belgorodskoj i Kurskoj oblasti", dodajući da se upad dogodio "istovremeno u tri pravca".
>> Novi napad na Rusiju. Partizani: Odmah naredite evakuaciju iz Kurska i Belgoroda
Postrojbe koje su, po svemu sudeći, sudjelovale u napadu kažu da je operacija još uvijek u tijeku, javlja Kyiv Independent. Iako ovo nije bio prvi put da su postrojbe sastavljene od Rusa koji se bore za Ukrajinu upale na ruski teritorij, prekjučer je svoje vatreno krštenje doživjela nova jedinica, takozvana "Sibirska bojna".
Osnivanje te postrojbe najavljeno je u listopadu, a obuka je trajala cijelu zimu. U najnovijem upadu na ruski teritorij "Sibirska bojna" sudjelovala je s još jednom postrojbom, ranije formiranom "Legijom Sloboda Rusije".
Što je "Sibirska bojna"?
"Sibirska bojna" je postala već treća postrojba koju je osnovala Ukrajina, a u njoj služe isključivo ruski državljani koji se žele boriti protiv Kremlja. Nova bojna prvenstveno je namijenjena etničkim manjinama koje su dolazile iz Sibira, uključujući Burjate, Jakute, Tuvance i druge.
Sibir, hladna sjevernoazijska regija koja pokriva 77% teritorija Rusije, dom je raznih etničkih manjina koje je ruska država u velikoj mjeri obespravila. Devet od 10 najsiromašnijih ruskih regija, barem u smislu bruto regionalnog proizvoda po glavi stanovnika (BRP per capita), regije su sa značajnim manjinskim stanovništvom. Od njih devet, pet se nalazi u Sibiru.
Vojni analitičari navode da se osnivanje još jedne ruske postrojbe u sklopu Oružanih snaga Ukrajine više odnosi na informacijski rat nego na značajno povećanje vojnih sposobnosti Ukrajine.
"Ruske dobrovoljačke bojne koje se bore zajedno s Ukrajincima su aspekt rata koji neće imati velik učinak na prvoj liniji, ali će imati nerazmjeran utjecaj u smislu informacijskih aktivnosti, morala i utjecaja na rusko stanovništvo i njegovo vodstvo", rekao je Keir Giles, viši savjetnik Programa za Rusiju i Euroaziju u think tanku Chatham Houseu.
Rusi koji se nestrpljivo žele boriti u Rusiji
Tijekom zimskih mjeseci dopisnik Kyiv Independenta posjetio je poligon u blizini Kijeva koji je koristila novoosnovana "Sibirska bojna", postrojba u sastavu regularnih Ukrajinskih oružanih snaga. Vojnici su tjednima svakodnevno sudjelovali u obuci, čekajući poziv za front kako bi branili Ukrajinu od zemlje koju su nekoć nazivali domom. Svi ti ljudi došli su iz Rusije te su nestrpljivo čekali na borbu u Rusiji.
Od početka ruske invazije ruski građani masovno bježe iz svoje domovine. Većina se nastanila u inozemstvu, ali nekolicina se dobrovoljno prijavila u borbu na strani Ukrajine.
"Krajem 2022. postigli smo dogovor s Međunarodnom legijom Oružanih snaga Ukrajine o redovitom novačenju, prvo u okviru "Ruskog dobrovoljačkog korpusa", a od 2023. i sa "Sibirskom bojnom", te nastojimo regrutirati 20 do 25 dragovoljaca mjesečno", rekao je Denis Sokolov, suosnivač Građanskog vijeća, ruske organizacije u egzilu koja pomaže unovačiti ruske građane da se bore za Ukrajinu.
Ako je početna procjena pozitivna, dobrovoljci prolaze kroz dugotrajan proces provjere prije nego što potpišu ugovor i pridruže se sljedećoj skupini novaka na putu za Ukrajinu.
Svi su civili, nitko nije bivši vojnik
Tijekom procesa, koji može potrajati mjesecima, kandidatima se održavaju online predavanja o hitnoj pomoći na bojišnici te im se osigurava osnovna oprema. Svi dragovoljci su civili, nitko od kandidata nije bivši vojnik ili ratni zarobljenik ukrajinskih snaga.
Za desetke muškaraca koji su do sada uspješno prošli testove počinje faza vojne obuke. Glavni instruktor bojne, Ukrajinac iz Kijeva poznat pod pozivnim znakom Batja, proveo je više od godinu dana na prvoj crti, gdje je više puta ranjen.
"Oni postaju vojno osoblje po ugovoru, kao i svaki drugi vojnik. Svaki borac je registriran u Oružanim snagama prije slanja na bojišnicu", rekao je Batja.
Ukrajinci više ne vjeruju Rusima, ali...
Mnogim Ukrajincima je nakon dvije godine brutalnog rata teško vjerovati Rusima, čak i onima koji su spremni boriti se protiv Kremlja. No, za Batju to nije problem. "Provodim puno vremena s njima i ne mogu im ne vjerovati. Prvo, mi smo braća po oružju, idemo zajedno u borbu. Da sam i najmanje sumnjao u njih, ne bih to mogao učiniti", rekao je za Kyiv Independent.
"Uspješno su pregledani i vjerujem procesu. Vjerujem da mi čuvaju leđa, 100%", dodaje.
Malji (22) je etnički Baškirac. Odrastao je između rijeka Volge i Urala te je u proljeće prošle godine odlučio uzeti pušku u ruku i krenuti u obranu Ukrajine. "Moji roditelji to nisu odobravali jer su se bojali za mene", rekao je pa znakovito dodao: "Ali ne zbog strane kojoj sam se pridružio."
Kaže da je zgrožen ratom koji Rusija vodi protiv Ukrajine: "Zamislite samo da vam, iz dana u dan, susjed dolazi i hara vašom zemljom. Godinama dovodi vojnike i ne samo da okupira teritorij nego i pljačka, ubija i siluje civile. Ovo je potpuni kaos i anarhija."
"Znam da nema povratka u Rusiju"
Perun (32), bivši inženjer iz Moskve koji je prekinuo sve veze s ruskim rođacima, jedan je od Rusa koji su se odlučili pridružiti "Sibirskoj bojni" jer želi pomoći Ukrajini da pobijedi, a potom nastaviti život u Ukrajini. Njegova partnerica je Ukrajinka koju je upoznao u Donjecku 2013., godinu dana prije nego što ga je Rusija okupirala.
"Ostat ću ovdje i biti dio ove velike zemlje", rekao je pa dodao kako je svjestan da mu zbog te odluke nema povratka u Rusiju.
"Prestao sam komunicirati sa svojim prijateljima u Rusiji. Ne osjećam da više imam ikakve veze s ovom zemljom. Među ljudima koje sam poznavao ima nekih koji ovaj rat smatraju užasnim, ali drugi vjeruju propagandi i uvjereni su da je prijetnja NATO-a stvarna", navodi Perun.
"Mislio sam da će doći do revolucije u Rusiji. To je bila moja greška"
Još jedan borac, koji nosi pozivni znak Johnny (32), napustio je Rusiju u veljači 2022., kada je ta zemlja pokrenula invaziju na Ukrajinu. Prvo se nastanio u inozemstvu, a prijatelji su mu od tada pomogli da se poveže s Građanskim vijećem, koje novači vojnike za Ukrajinu. U listopadu je stupio u "Sibirsku bojnu".
Njegova obitelj ne zna da se on bori za Ukrajinu, a Johnny se razočarao u one koji su ostali u Rusiji. "Mislio sam da će doći do revolucije u Rusiji kada je počela mobilizacija – to je bila moja pogreška", rekao je.
"Kada je počeo totalni rat, bio sam spreman. Odlučio sam se pridružiti bilo kojoj postrojbi u Ukrajini. Od školskih dana sam se borio protiv Putinovog režima", dodao je. Baš kao i njegovi suborci, i Johnny vjeruje u ukrajinsku pobjedu. "Prije svega, moramo osloboditi sve teritorije, a nakon toga potpuno uništiti Putinov režim", govori.
Ljudi koji brane ukrajinski narod od vlastitog
Za ljude poput Maljija, Peruna i Johnnyja nema povratka u Rusiju, bili bi uhićeni i procesuirani kao izdajice. U Ukrajini ih se pomno motri i morat će dokazati svoju lojalnost stavljajući svoje živote na kocku kako bi zaštitili narod za koji su se zakleli da će ga braniti od vlastitog.
Iako su sve takve dobrovoljačke postrojbe službeno dio Oružanih snaga Ukrajine, ukrajinske vlasti nastoje umanjiti značaj ukrajinske uključenosti u operacije tih postrojbi na ruskom tlu.
"Oni su kod kuće"
"Legija Sloboda Rusije, Ruski dobrovoljački korpus i Sibirska bojna djeluju na teritoriju Rusije kao neovisne jedinice, budući da se sastoje od ruskih državljana. Štoviše, oni su kod kuće", rekao je Andrij Jusov, glasnogovornik ukrajinske obavještajne službe nakon upada 12. ožujka.
Te se operacije često tumače kao reklamni trikovi, čiji je cilj poslati poruke ruskim vlastima i stanovništvu te potaknuti potencijalne novake da se pridruže.
"Rusi neće biti imuni na posljedice rata"
"Ovo je dio kombinirane i koordinirane informacijske kampanje Ukrajine kako bi se rusko vodstvo dovelo do ruba i upozorilo stanovništvo da neće biti imuno na posljedice rata", rekao je Giles za Kyiv Independent.
"Psihološkim i informacijskim pritiskom na oba kraja ukrajinske bojišnice, i preko granice u ruskoj regiji Belgorod i na okupiranom Krimu, Ukrajina drži rusko vodstvo u neizvjesnosti i stvara pritisak, bez obzira na to koliko su ti upadi u Rusiju zapravo značajni ili beznačajni", dodao je.
"Do sada, naravno, nemamo pouzdane izvore o tome što je točno postignuto, ali to pokazuje ruskom vodstvu da mora ojačati ovo područje granice kako bi pokazali vlastitom stanovništvu da su sposobni obraniti vlastitu zemlje, a to će, naravno, odvući snage i resurse s drugih područja prve crte, gdje je Ukrajina na udaru", zaključuje.