"INTENZIVNO se telefonski razgovara o ukrajinskoj krizi ovih dana. Imali smo prilike čuti komentar razgovora koji su vodili predsjednici Putin i Biden. Obojica su se načelno pozitivno izjasnila o razgovoru. Ostaje pitanje radi li se o svojevrsnoj kupovini vremena, s obje strane, ili ovi razgovori doista nekamo i vode", rekao je Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu, javljajući se u Dnevnik HTV-a.
Postavlja se pitanje, kaže, traži li jedna ili obje strane alibi za već utvrđene akcije, je li riječ o nekoj vrsti kvazipregovora ili nije. "I francuski predsjednik Emmanuel Macron intenzivno telefonski s Putinom pokušava postići deeskalaciju krize", dodao je.
Picula je naglasio da se i njemački kancelar Olaf Scholz sprema posjetiti Moskvu i Kijev. Diplomatska aktivnost je živa, ističe dodajući da je pitanje hoće li ona ispuniti očekivanja.
"Ukrajincima je stalo da nemaju percepciju zemlje koja je već u ratu"
Ukrajinski političari, ali i građani, rekao je, izbjegavaju priznati koliko je situacija ozbiljna, oni su zabrinuti, ali uvjereni da takav narativ šteti ukrajinskoj ekonomiji koja i bez ispaljenog metka trpi ozbiljne posljedice. Primjerice, 12 milijardi dolara je otišlo iz Ukrajine od listopada, a u siječnju je s milijardu i pol dolara morala intervenirati i Središnja banka kako bi održala stabilnost financijskog sektora.
Ukrajincima je, ističe, zaista stalo da njihova zemlja nema percepciju zemlje koja je zapravo već u ratu.
"EU se nada deeskalaciji krize"
Govorio je o ozračju među kolegama europarlamentarcima i rekao da se EU prije svega nada miru, odnosno deeskalaciji krize jer bi moguća ruska agresija osim Rusije i Ukrajine koštala i europski kontinent, odnosno samu Europsku uniju.
"Poprilično su živahni napori da se diplomacijom odvrati Putina od napada na Ukrajinu. S druge strane, ovdje je sve manje naivnih u EU, oni pretpostavljaju da je odluka o agresiji na Ukrajinu već donesena. EU je našla unutarnju dozu koherentnosti, po svemu sudeći mislim da je Unija otišla daleko u pripremama za uvođenje sankcija Rusiji u slučaju napada na Ukrajinu. Razradu mehanizama sankcija je dobila Europska komisija, ali o njihovom opsegu odlučuje Europsko vijeće", rekao je Picula.
Koliko sukob u Ukrajini utječe na Hrvatsku?
Na pitanje bi li se sukob u Ukrajini mogao na bilo koji način reflektirati na situaciju u hrvatskom okruženju, Picula je kazao da vjeruje da bi. Rekao je da će o tome upozoriti u raspravi na Europskom parlamentu.
"Mi ćemo doista podvući važnost potrage za mirnim rješenjem ove krize. Jednako tako smo uvjereni da bi se eskalacija krize u rat prije svega osjetila na nekim rubnim dijelovima EU, poput Baltika ili područja oko Crnog mora", rekao je.
Smatra da bi se posljedice osjetile i na jugoistoku Europe, na Balkanu i u neposrednom susjedstvu Hrvatske, jer graničimo s tri zemlje koje na neki način mogu imati određenu ulogu u eskalaciji krize, a to su Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora.
"Možemo kazati da bi se Hrvatska itekako našla u valu posljedica ruskog rata protiv Ukrajine", rekao je.