UMIROVLJENI pilot Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Ivan Selak je u razgovoru za N1 komentirao sinoćnji pad letjelice u Zagrebu.
"Po svemu sudeći radi se o letjelici ruske proizvodnje, Tupoljev-141 Striži ili Vitez, koja je napravljena osamdesetih godina prošlog stoljeća. To nije borbena letjelica u smislu da nosi naoružanje, nego je to izviđačko-špijunska letjelica", rekao je Selak.
Dolet je oko tisuću kilometara
"Apsolutno je došlo do propusta da ta letjelica u doba sukoba u Europi prođe jedno skoro 1000 kilometara i, eto, padne na naseljeno područje, na glavni grad jedne države. Inače, što se tiče same letjelice, to baš i nije tako mala letjelica, ta letjelica je dužine kao što su dugački borbeni zrakoplovi. MiG, Rafale ili F-16 su tih dužina, a široka je oko četiri metra i prilično je brza.
Ima 'turbo jet engine', a koristi booster raketni motor koji je lansira s kamiona i njena brzina je poprilična, to je brzina kao i mlaznog aviona kada leti, 800, 900 do 1000 kilometara. Dolet je oko 1000 kilometara. To je upravo udaljenost, preletjela je rumunjski, pa mađarski, pa naš prostor. Ovdje je pala", rekao je Selak.
"Da je imala više goriva, garant bi na zemlji još gorjelo"
Istaknuo je da je letjelica pala zato što je ostala bez goriva.
"Ustvari, ostala je možda koja litra goriva, koju motor ne može isisati iz rezervoara, a da je ostala bez goriva, vidljivo je i po tome da prilikom pada nije došlo dalje do požara. Da je imala više goriva, garant bi na zemlji još gorjelo", smatra Selak.
Na pitanje tko koristi takve letjelice, Selak je rekao da ih Rusi ne koriste.
Siguran je da je koriste Ukrajinci
"Prestali su je koristiti i Ukrajinci, međutim Ukrajinci su, čini mi se 2014., praktično osposobili nekoliko tih letjelica i osposobili su nekoliko letjelica sličnih njima, koje su puno manjeg dometa.
Čini mi se da je jedna srušena, da su je srušili ovi ruski separatisti, da je pala u Donbasu, ali to je manja letjelica, kraćeg dometa. Ovo je ipak veća letjelica i siguran sam da je koriste Ukrajinci, Rusi ne jer imaju suvremenije, bolje, sofisticiranije i bolje opremljene letjelice koje imaju puno manji radarski odraz", rekao je Selak.
Govoreći o radarskom odrazu, Selak je rekao da je letjelica u hrvatskom zračnom prostoru boravila osam ili devet minuta.
"Trebala je biti praćena i može se vidjeti"
"S obzirom na to da je letjela na 1300 metara, to nije mala visina, ne spada u red malih visina, trebala je biti praćena i može se vidjeti. Njen radarski odraz nije malen, bez obzira na to kako letjela.
Zapanjen sam da je Mađari, u čijem je zračnom prostoru provela više vremena, nisu uočili. To nije propust ni Mađara ni Rumunja, a ni naš. Ne može netko tko radi na osmatračkom radaru na Sljemenu nazvati dežurni dvojac ili protuzračnu obranu i dignuti uzbunu, zna se kako ta procedura ide", rekao je Selak.
Objasnio je i kako ide procedura u tom slučaju.
NATO je glavni, smatra Selak
"NATO je glavni u odlučivanju što se događa ako nepoznata letjelica uđe u zračni prostor NATO-a. Dok sam ja još bio u sustavu, stvar je bila u zrakoplovnoj bazi Torrejon u Španjolskoj, koja koordinira i sprovodi sve te postupke i nadležna je za taj dio neba o kojem se sada radi.
Slika sa svih radara se praktički linkuje iz Mađarske i Hrvatske na zapovjedno mjesto u Torrejonu, oni prate, vide i poduzimaju mjere, to jest, trebali bi. Onda ide alarmiranje sustava protuzračne obrane.
Ili protuzračna obrana ili podizanje borbenih lovaca. U Mađarskoj bi to bili Gripen, u Rumunjskoj F-16, a kod nas je naš ministar deklarirao da naši avioni ne mogu letjeti noću, a s obzirom na to da on zna daleko više od mene možemo li ili ne letjeti noću, mi noću ne letimo", zaključio je Selak.