NA OBLJETNICU smrti Franje Tuđmana otkriven je još jedan spomenik domovini. U Zagrebu već postoji Oltar domovine s vječnim plamenom, postoji i mirogojski Zid boli, a između koncertne dvorane "Vatroslav Lisinski" i zgrade gradske uprave te nasuprot neobičnom spomeniku Franji Tuđmanu od danas stoji najnoviji Spomenik domovini.
>> Bandić otvorio Spomenik domovini: "Ćaća gleda svoje djelo, a djelo gleda ćaću..."
>> Ovo je zagrebački Spomenik domovini koji je koštao 34.7 milijuna kn
On u sebi obuhvaća i motive Oltara domovine, koji je odabrao i na Medvedgrad smjestio sam Tuđman u pokušaju da protokolarni spomenik usidri u nekom historijskom mjestu, i motive Zida boli, nekadašnje spontane instalacije na križanju Selske i Ilice čije cigle se danas nalaze na groblju Mirogoj unutar monumentalnog spomenika od crnog mramora.
Spomenik domovini, djelo arhitekta Nenada Fabijanića, u sebi sadržava sve te motive.
>> Kakva domovina, takav spomenik
"Previše je tu nabrajanja, ne dozvoljava razne interpretacije"
"Kao da je išao po popisu što bi sve spomenik trebao sadržavati, previše je tu nabrajanja. Bukvalan je i ne dozvoljava različite interpretacije što bi dobra umjetnost morala dozvoljavati i poticati", rekao je za Index umjetnik Alem Korkut. I sam Korkut se natjecao za idejno rješenje spomenika i osvojio je drugo mjesto sa spomenikom visine 155 metara pa mu grandioznost Fabijanićeva rješenja nije problematična.
"Istina, natjecao sam se, ali više da potaknem raspravu nego s idejom da pobijedim na natječaju", rekao je Korkut.
Monumentalni minimalizam koji ne opravdava cijenu
No, više od samog izgleda spomenika, njegove poruke, umjetničkog izraza i značenja, raspravljalo se i isad se raspravlja o njegovoj cijeni. Ona iznosi gotovo 35 milijuna kuna i za njega su nabavljani i elementi iz inozemstva no bez obzira na to teško je opravdati toliki iznos.
"Zaista je problematična cijena spomenika. Strašna! U pitanju je čisti profinjeni minimalizam i bez obzira na veličinu spomenika teško je shvatiti što tu toliko košta", rekla je za Index arhitektica Zrinka Paladino. Osim cijene od 35 milijuna kuna problematična joj je i sama lokacija spomenika.
>> Zagrebački Spomenik domovini dobiva maglicu, koštat će 766 tisuća kuna
"Fabijanić je trebao imati hrabrosti i odbiti takvu narudžbu"
"Spomenik je okupirao jednu tampon zonu između Lisinskog i zgrade gradske uprave koje su obje zaštićene kao i Paromlin u pozadini. Smisao te zelene tampon zone bio je da se sve te zgradurine mogu na primjeren način sagledati. Profesor Fabijanić je naš najveći detaljist i sve što on radi je iznimno profinjeno, ali pogriješio je što je pristao na ovu lokaciju. Trebao je imati hrabrosti i odbiti takvu narudžbu", smatra Zrinka Paladino.
Prostor predviđen za Tita
Iako je zeleni prostor između zaštićenih zgrada funkcionirao kao kontrapunkt njihovoj monumentalnosti ideja o izgradnji spomenika nije se rodila u glavi Milana Bandića.
"Taj prostor ima pretpovijest. Još 1986. raspisan je natječaj za spomenik Josipu Brozu Titu na Trgu revolucionara, kako se trg tada nazivao; 1990. izrađene su studije za isti trg, preimenovan u Novi središnji trg; 1992. proveden je anketni natječaj za Trg Stjepana Radića, kako je glasio njegov novi (konačni) naziv, s Ulicom hrvatske bratske zajednice. U svim tim studijama predviđalo se uređenje površine između Gradske vijećnice i Koncertne dvorane "Vatroslav Lisinski" u gradski trg. Tek 1999. javio se zahtjev, da se na njegovu dijelu postavi simbolička forma u spomen na sve pale ili stradale u Domovinskom ratu, čime bi postao središnjim mjestom kulta memorije", napominje povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević koja za razliku od Zrinke Paladino ne vidi problem u smještanju spomenika između zaštićenih zgrada.
Spomenik ima političku simboliku
"Dimenzije, formu i prostornu artikulaciju trga, kako ga je predložio Fabijanić, zahtijeva njegov položaj i udio u složenoj kompoziciji Velike osi, koja je prihvaćena kao glavni urbanistički i oblikovni motiv novoga centra Zagreba. Memorijal unosi u nju simboliku i umjetnost. Bit je Fabijanićeva prijedloga uključivanje memorijala u jezgru grada i njegovu svakidašnjicu. Drugim riječima, njegova socijalizacija, što je uostalom smisao svakog autentičnog spomenika, tradicionalnoga i suvremenoga, koji mu osigurava život", rekla nam je Knežević.
"Političku simboliku memorijala nosi napokon i smjer sjever-jug. U 19. stoljeću imao je izravnu političku konotaciju – neostvarene težnje za sjedinjenjem hrvatskih povijesnih zemalja, Slavonije, Hrvatske i Dalmacije, a danas bi mogao uputiti na realiziranu povezanost kopnene i mediteranske Hrvatske", smatra Snješka Knežević.
Više je, dakle, pogleda na primjerenost novog Spomenika domovini, njegovoj umjetničkoj vrijednosti i primjerenosti lokacije. No sve njih prekriva rasprava o cijeni spomenika i naručitelju koji nije žalio tuđeg novca da ostavi trag u prostoru,
>> Spomenik domovini u Zagrebu radit će Bandićev kum poznat po "zlatnim WC-ima"
Bandić se natječe s Holjevcem
Narudžbu je dao zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji na osi od Spomenika domovini preko kipa Franje Tuđmana, koji ne nalikuje na stvarnu osobu, i preskupih fontana gradi spomenik sam sebi natječući se s Većeslavom Holjevcem čiji kip se nalazi točno po sredini te osi.
Međutim, Holjevca ni na koji način ne može dostići jer njegov spomenik nije sam kip koji simbolično prelazi Savu nego golemo urbano područje Novog Zagreba na koje gleda. To je Holjevčev pravi spomenik kakvim se Bandić nikada neće moći pohvaliti.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.