OD siječnja do studenoga 2021. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj iznosila je 7129 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2020. nominalno više za 5.4%, a realno za 2.7%, objavio je Državni zavod za statistiku.
No to nam ne govori sve, jer je inflacija postala problem tek u drugoj polovici 2021.
Prosječna neto plaća za prosinac 2021. je realno 0.7% manja nego prosječna realna plaća za studeni 2021. i čak za 1.4% realno manja nego za prosinac 2020.
Inflacija u studenome 2021. u odnosu na isti mjesec prošle godine iznosila je 4.8%, a za prosinac 2021. u donosu na prosinac prethodne je narasla na 5.5%. Inflacija raste, a time sve više nagriza plaće i smanjuje realni rast plaća. Na godišnjoj razini je pola nominalnog rasta plaća izbrisano inflacijom, ali i to je zavaravajući podatak jer je rast inflacije nastupio tek u drugoj polovici godine, pa tako podaci o plaćama za prosinac 2021. pokazuju realni pad plaća u odnosu na studeni i prosinac 2020.
Jednostavno, inflacija je počela poništavati rast plaća i ušli smo u razdoblje kada je inflacija veća od nominalnog rasta plaća pa je realna plaća sve manja.
Plaće rastu, ali rastu i cijene
Standardna praksa kod praćenja plaća je da se prate nominalna i bruto plaća te određuje mjesečni, kvartalni i godišnji rast nominalnih plaća. Neto plaća je ono što posloprimac dobije na račun, a bruto plaća je iznos koji poslodavac izdvoji za troškove radnika. Razliku između bruto i neto uzima država, kroz doprinose i poreze.
Ali sve nacionalne statističke institucije, pa tako i hrvatski Državni zavod za statistiku (DZS), prate i realni rast plaća, tj. uspoređuju sami rast plaća s rastom cijena. To daje puno točniju sliku stvarnog poboljšanja materijalnih uvjeta radnika u državi, tj. realni rast plaća. Na taj se način plaće korigiraju za rast cijena.
Ne znači puno ako u nekom razdoblju plaća naraste za 10% ako istodobno cijene narastu 15%. Dapače, u toj situaciji je stvarna vrijednost plaće manja jer se može kupiti manje dobara, čak i u situaciji rasta plaće. Jednostavno, nominalni rast nije dovoljno velik da pokrije rast cijena pa plaća realno manje vrijedi te se s njom može kupiti manje proizvoda i usluga.
Rekordan rast inflacije širi se na Hrvatsku. Kako se zaštititi?
Od 2015. do studenog 2021. prosječne neto plaće su rasle 24.7%, a u istom razdoblju je prosječna stopa inflacije (rast cijena) iznosila 4.8%. To je realni rast plaća od 19%, ili gotovo za petinu. Plaće su osim nominalno rasle i realno u svakoj godini od 2015., a najviše 2017. u odnosu na 2016., kada su rasle 4.2%. U tom razdoblju je inflacija bila relativno niska u svakoj godini, osim u drugoj polovici 2021.
Da bi inflacija 2021. mogla rasti primijećeno je već u ožujku, kada mjesečna inflacija (rast cijena u donosu na veljaču 2021.) prelazi 1%. U travnju se smanjuje na 0.7% i praktički prestaje (0-0.2%) u naredna četiri mjeseca. Ali oštro skače u rujnu i listopadu kada na mjesečnoj razini iznosi 1%, a u studenom 0.7%. Dobra vijest je da u prosincu indeks potrošačkih cijena pokazuje smirivanje rasta cijena na mjesečnoj razini (nema rasta) iako u odnosu na prosinac 2020. pokazuje rast od 5.5%.
Skoro svima pale realne plaće
Na razini godišnjeg prosjeka inflacija je poništila pola nominalnog rasta plaća, ali uspoređujući prosječnu neto plaću za prosinac 2021. s prosincem 2020. vidljiv je realni pad plaća od 1.4%. To znači da iako su plaće u prosincu 2021. bile nominalno 4% veće nego u prosincu 2020., ali je inflacija, tj. rast cijena iznosio 5.5% pa plaće manje vrijede unatoč tome što su rasle brojčano (1.4, a ne 1.5 zbog efekta zaokruživanja).
Podijelimo li distribuciju plaća na decile, sve skupine osim jedne su imale pad realne plaće za prosinac 2021. u odnosu na prosinac 2020.
Plaće su u prosincu 2021. nominalno veće za 3.92% do 5.62%, zavisno o kojem decilu distribucije plaća govorimo. Ali u istom razdoblju je inflacija iznosila 5.5% pa su realno sve plaće pale, osim u drugom decilu. Decili dijele ukupnu distribuciju na desetine, tj. 1.decil predstavlja 10% najslabije plaćenih radnika, a 9. decil predstavlja 10% najbolje plaćenih radnika.
Iako su plaće u prvom decilu (10% najslabije plaćenih radnika u Hrvatskoj) rasle s 3776 kn u prosincu 2020. na 3956 kn u prosincu 2021. (rast od 4.77%), realno je zbog inflacije od 5.5% u istom razdoblju ostvaren pad plaća od 0.73%.
Plaće 10% najbolje plaćenih radnika u Hrvatskoj su rasle s 10.826 kn u prosincu 2020. na 11.250 kn u prosincu 2021., što s uračunatom inflacijom čini pad realne plaće od 1.58%.
Inflacija u SAD-u i cijeloj EU
Za sada Hrvatska dobro odolijeva inflaciji koja kruži SAD-om i EU. Ipak, činjenica je da su realne plaće za prosinac 2021. realno manje za 0.7% od plaća za studeni, a 1.4% manje od plaća za prosinac 2020. Inflacija je počela i u Hrvatskoj "jesti" plaće.
Najnoviji podaci iz SAD-a pokazuju da je realna plaća po satu od siječnja 2021. do siječnja 2022. pala 1.7%. Nominalno su plaće rasle, ali je inflacija „pojela“ taj rast pa realno danas radnici u SAD-u prosječno rade za manju plaću.
Inflacija u SAD-u je ipak viša nego u EU i Hrvatskoj, visokih 7.5% na godišnjoj razini i 0.6% na mjesečnoj. Nema znakova smirivanja. Iako se očekivalo da će rast usporiti na mjesečnoj razini, on je konstantnih 0.6%.
Cijene u SAD-u nezaustavljivo rastu. Isto očekuje EU i Hrvatsku.
Ono što posebno zabrinjava je da su cijene energenata na mjesečnoj razini djelovale deflatorno i blago se smanjile, a inflaciju održava oštar mjesečni rast cijena hrane.
Trenutna inflacija je najviša u zadnjih 40 godina, a situacija nije puno bolja ni u državama EU. Eurozona se suočava s inflacijom od 5.1%, a EU 5.3%. Neke zemlje imaju inflaciju usporedivu i veću nego SAD, kao Mađarska sa 7.4% i Poljska s 8.4%.
Središnje banke sporo reagiraju iako postoje ozbiljni rizici
Iako su mnogi ekonomisti već sredinom 2021. najavljivali rast inflacije, središnje banke SAD-a, UK-a i EU su sve do samog kraja godine zanemarivale upozorenja i tvrdile da je rast inflacije samo prijelazan. No inflacija je rasla iz mjeseca u mjesec pa su se i središnje banke zabrinule.
Američki FED je najavio čak tri podizanja referentnih kamatnih stopa u 2022., što je glavni instrument centralnih banaka za borbu protiv inflacije. Britanski Bank of England je već podigao referentne kamatne stope, a izgleda da najsporije reagira ESB, središnja banka EU.
Razlog zbog kojeg središnje banke nisu sklone borbi protiv inflacije i čekaju da nestane sama od sebe je taj što instrumenti koji se koriste za borbu protiv nje istodobno potencijalno smanjuju gospodarsku aktivnost. Usporavanje gospodarske aktivnosti je politički skupo pa izgleda da središnje banke više nisu toliko neovisne u svom djelovanju koliko bi trebale biti, nego na njihove odluke dijelom utječe politika.
Ako se rast inflacije nastavi, doći će do oštrog pada standarda
Ako se podignu kamatne stope, onda će pasti i burze, za koje mnogi tvrde da su prenapuhane nakon godina tzv. "jeftinog novca". Borba protiv inflacije će istodobno označiti i kraj ere jeftinog novca te ispuhivanje mnogih balona, precijenjenih dionica, nekretnina, ali i kriptovaluta. Ulagači će se prvo povući iz visokorizičnih ulaganja.
Dobra vijest je da su referentne kamatne stope na povijesno najnižim razinama i središnje banke imaju dovoljno prostora za suzbijanje inflacije. Oprez je ipak nužan jer prevelikim dizanjem kamatnih stopa se riskira usporavanje gospodarske aktivnosti i mogući ulazak u stagflaciju, koje se ekonomisti boje više od inflacije.
Stagflacija je naziv za situaciju niskog gospodarskog rasta uz visoku inflaciju i nezaposlenost. Problem s takvom situacijom je to što politike u kojima se tradicionalno bori protiv inflacije smanjuju ekonomski rast i povećavaju nezaposlenost, a u stagflaciji je ekonomski rast ionako mali i nezaposlenost velika.
Radnicima u Hrvatskoj su zadnjih godina primanja relativno snažno rasla i nisu bila realno umanjena zbog inflacije, ali ako se rast inflacije nastavi, i oni će kao radnici u SAD-u iskusiti pad realnih plaća. Hrvatska kao dio EU to ne može izbjeći jer je njeno gospodarstvo sasvim povezano s drugim članicama EU, a sama EU s SAD-om.
Pad realnih plaća za 0.7% u mjesec dana, koliko su realno smanjene plaće za prosinac 2021. u odnosu studeni 2021., je samo nagovještaj dramatičnog pada standarda koji će se dogoditi ako inflacija nastavi rasti.