Pogledajte kako iznajmljivači lažu turiste: "10 koraka od privatne plaže"

Foto: Matko Begovic/PIXSELL

IAKO u Hrvatskoj privatne plaže ne postoje, pojedinci i dalje dijelove obale svojataju i na tome zarađuju. Na stranicama za iznajmljivanje smještaja poput Bookinga i Airbnbja pronašli smo nekolicinu apartmana i vila uz more koje se oglašavaju privatnom plažom kako bi vlasnici obmanuli turiste i podignuli cijene najma. 

Na jadranskoj obali brojni objekti s privatnim plažama

Dužinom cijele jadranske obale pronašli smo smještaje koji se, unatoč Zakonu o pomorskom dobru, u oglasima hvale privatnim plažama. U recenzijama većine smještaja upravo na toj privatnosti na plaži izuzetno su zahvalni gosti te se, sudeći po komentarima, zbog toga vraćaju. Nismo pronašli recenziju u kojoj su gosti isticali probleme s privatnošću na istim plažama. 

U naselju Dramalj, sjeverno od Crikvenice, domaćin kamenu kuću za šest gostiju i po cijeni od 356 eura za noćenje iznajmljuje s privatnom plažom kojom su gosti oduševljeni. U gradu Senju, naselju Vrataruša, iznajmljuje se privatna soba u gostinjskoj kući koja pristupa privatnoj plaži. Cijena noćenja je 118 eura. 

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji između Dubrovnika i Cavtata u Mlini iznajmljuje se Vila Enjoy-Luxury House s privatnom plažom i bazenom. Radi se o jednom od najpopularnijih smještaja na Airbnbju prema mišljenju gostiju, a cijena noćenja dostupna je na upit. 

"Samo deset koraka od privatne plaže"

Jedan od primjera nalazi se u Okrugu Donjem pored Trogira, gdje domaćin kuću za četiri osobe iznajmljuje s privatnom plažom na Airbnbju. Pristup privatnoj plaži naglašen je u nazivu objekta, kao i opisu, gdje piše "prekrasan apartman s četiri kreveta udaljen samo deset koraka od privatne plaže".

Od 23 recenzije velik broj odnosio se upravo na privatnu plažu, što su izdvojili kao najbolji dio apartmana. Na fotografijama smještaja vidljivo je kako je napravljen mul od drvenih dasaka na kojima se nalaze ležaljke. 

"Tamo smo proveli većinu vremena i požalili smo kad bismo otišli na javnu plažu. Na ovom otoku smo drugi put i velika je gužva, tako da je privatna plaža odlična prilika za opuštajući, miran odmor. Zalazak sunca s plaže je nevjerojatan", jedan je od komentara, dok su drugi dodali kako privatni pristup plaži vrijedi svakog novčića. 

Slovački investitor i dalje oglašava privatnu plažu na Ugljanu 

Oglašavanje privatne plaže na Bookingu je nešto rjeđe, no i dalje prisutno. Pored nekoliko vila i apartmana, istaknuo se resort Lioqa na Ugljanu, koji je Index prošle godine posjetio upravo jer se investitor oglašavao privatnom plažom na službenoj internetskoj stranici s natpisom "truly private - truly yours". 

FOTO Ovo je izgrađeno na Ugljanu. Iza svega stoje Slovaci, planiraju se još širiti

Nakon Indexovog upita slovačkom investitoru Ludovitu Černaku izmijenili su slogan i rekao nam je: "Pogreškom smo pomiješali činjenicu da smo prvi red do mora s marketinškim značenjem privatne plaže. Postoji više od 800 objekata u Hrvatskoj za koje operateri/vlasnici tvrde da imaju privatnu plažu i mislili smo da se ovaj naziv često koristi."

Tada je tvrdio kako će plažu urediti te da neće praviti razliku između vlasnika, gostiju i lokalne zajednice. Trenutačno se na profilima resorta ne oglašavaju privatnom plažom, no to i dalje, vrlo jasno, čine na Bookingu. 

"Resort LIOQA nalazi se u Ugljanu, 2.1 km od plaže Južna luka, a nudi smještaj s besplatnim biciklima, besplatnim privatnim parkiralištem, vrtom i zajedničkim salonom (..), a nudi bar i privatnu plažu."

Iznajmljivači koriste rupe u zakonu. Nema kaznene odgovornosti

Prošle godine je nakon dva desetljeća donesen novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, što je u javnosti stvorilo veliki otpor i nezadovoljstvo brojnih političara, udruga i građana.

Kada je u pitanju prekršajni postupak, bilo da se radi o upotrebljavanju pomorskog dobra, zaposjedanju na bilo koji način za sebe i drugoga ili nasipanju mora, člankom 197. propisana je novčana kazna u iznosu od 1000 do 6000 eura za fizičku osobu. 

Zakonom nisu propisane kazne za oglašavanje privatne plaže pa manji iznajmljivači koriste rupe u zakonu. 
 
"Sve dok vlada i ministarstva pomorstva i turizma kroz sve pore zakona guraju privatizaciju mora i obale pogodujući velikima na razne načine, teško je očekivati promjene u ponašanju malih iznajmljivača i agencija", smatra aktivistica i predsjednica stranke Javno je dobro Vladimira Mascarell. 

Izvanredni profesor Borna Debelić s Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci mišljenja je kako će se svojatanja pomorskog dobra događati sve dok društvo ne napreduje, ali i kada za njega budu novčano kažnjeni. 

"To je naprosto interes kapitala pojedinaca koji pokušavaju, kao što narod kaže - APP - ako prođe, prođe. Oni ne vide kaznenu odgovornost ili drugu sankciju jer to oglašavaju. Pokušavaju tog gosta privući iluzornom slikom privatne plaže koja će u nekom trenutku to i biti ako se nalazi na udaljenijim lokacijama", kazao je Debelić.

Kontrole provode pomorski redari. "Trebalo je uključiti i lokalce"

Novim zakonom stanje na terenu trebali bi držati pod kontrolom pomorski redari, no profesor Debelić smatra da je ministarstvo trebalo uključiti i lokalno stanovništvo te nevladine udruge. 

"Trebalo ih je uključiti u procese kontrole, ali i odlučivanja o namjeni i dijelovima pomorskog dobra. Moja najveća zamjerka novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama leži u činjenici da ne prepoznaje adekvatno sve relevantne dionike i ne uključuje ih u sustav donošenja odluka o pomorskom dobru, već se oslanja isključivo na javni sektor kojem daje autonomiju u odlučivanju bez direktnog uključivanja ostalih dionika, pa čak i bez uključivanja lokalnog stanovništva i zainteresirane javnosti. Mislim da u tome leži velik i dubok problem", navodi naš sugovornik.

Kome prijaviti svojatanje plaže? 

Mascarelli smatra kako novi zakon omogućuje ograđivanje plaža dodjelom koncesija hotelskim kućama, iako nadležni tvrde suprotno. Stoga se, dodaje, mali provlače s lažima u oglasima. No naglašava kako, ako dožive neugodnost, svi imaju više mogućnosti. 

"Prva je oglušiti se na zabranu prilaska ili boravka, što uglavnom uspijeva. No svakako se takvi pokušaji mogu prijaviti nadležnom pomorskom (komunalnom) redaru ako se radi o plaži pod upravom grada ili općine, odnosno inspekciji na pomorskom dobru pri Ministarstvu pomorstva ako se radi o koncesioniranoj plaži", objašnjava te dodaje kako u zakonu nisu predvidjeli gdje bi kupači trebali pronaći informacije o nadležnosti na plaži. 

"Neke županije imaju riješene sustave online prijava, kao Splitsko-dalmatinska preko stranice PRIJAVA DEVASTACIJE POMORSKOG DOBRA, što je i najbolji način prijave devastacije ili uzurpacije pomorskog dobra. Prijava se automatizmom šalje na više nadležnih inspekcija, a županijski ured ima odmah informaciju. Takav sustav trebao bi biti implementiran za čitavu obalu", zaključila je. 

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.