Progresivno redovno oporezivanje ekstraprofita velikih kompanija donijelo bi proračunu Europske unije do 107 milijardi eura godišnje, pokazalo je najnovije istraživanje frakcije Ljevice u Europskom parlamentu i nevladine organizacije Mreža za poreznu pravdu.
2 bilijuna eura prekomjerne dobiti
Prekomjerna dobit 209 najvećih i najprofitabilnijih kompanija iz cijelog svijeta, kako je definira Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), dosegnula je u 2022. godini gotovo dva bilijuna eura, uključujući i 310 milijardi eura u EU, izračunali su autori studije.
Na prvom je mjestu u 2022. bio bankarski sektor s 588 milijardi eura ekstraprofita, navode, izdvojivši u EU talijansku banku UniCredit, španjolski Santander i francuske BNP Paribas i Credit Agricole.
Slijedi energetski sektor s 549 milijardi eura ekstraprofita, pokazuje istraživanje, izdvoji u Europi talijanski ENI i austrijski OMV.
Na trećem su mjestu tehnološki divovi Apple, Microsoft, Alphabet, Tehncent i Meta s 312 milijardi eura ekstraprofita. Četvrto mjesto pripalo je farmaceutskom sektoru s gotovo 100 milijardi eura i europskim 'prvacima' Novo Nordiskom, Sanofijem i Merckom.
"Velike kompanije i njihovi vlasnici ekonomskim resursima nadmašuju većinu država i glavni su izvor nejednakosti", ističu autori studije.
"Ta nejednakost i koncentracija moći ugrožavaju funkcioniranje slobodnog tržišta jer najveće kompanije zahvaljujući prekomjernoj dobiti mogu trošiti više od konkurencije i još više narasti. Ugrožavaju i demokraciju jer novac kupuje moć", upozoravaju.
Novac za javna ulaganja i smanjenje nejednakosti
Skok cijena plina i nafte donio je energetskom sektoru oko 200 do 300 milijardi eura ekstraprofita na račun klijenata u Europi, a EU je "solidarnim doprinosom" ubrao oko 20 milijardi eura tog novca, navode autori studije.
S obzirom na visoku razinu cijena male su šanse za novi skok dobiti, ali brojne velike kompanije u brojnim sektorima kontinuirano bilježe profitne marže iznad očekivanih vrijednosti na konkurentnim tržištima, ističu.
"Akutna kriza u međuvremenu je završila, ali naziru se obrisi novih", upozoravaju, sugerirajući Bruxellesu da na razini EU-a "institucionalizira" porez na ekstraprofit za sve velike kompanije koji bi mogao financirati više od polovine proračuna.
Progresivno oporezivanje ekstraprofita po stopama od 20 do 40 posto moglo bi proračunu donijeti otprilike 107 milijardi eura godišnje, izračunali su. Skupina od 25 vodećih naftnih kompanija plaćala bi oko 25 milijardi eura poreza godišnje, Microsoft četiri milijarde, a francuski proizvođač luksuzne robe i američkih duhanski div Philip Morris po milijardu eura godišnje, pokazalo je istraživanje.
Novac bi se mogao koristiti za javna ulaganja, ublažavanje nejednakosti i financiranje zelene i digitalne tranzicije, podsjećaju.