DVIJE stranke Zelenih osvojile su nešto više od 20 posto glasova na izborima za donji dom švicarskog parlamenta, koje je obilježio pad podrške svim velikim strankama, uključujući pobjedničku Narodnu stranku (SVP), pokazuju konačni rezultati.
Zelena ljevica osvojila je ukupno 13,2 posto glasova, 6,1 postotni bod više nego na prošlim parlamentarnim izborima. Zeleni liberali, stranka centra, osvojili su 7,8 posto, 3,2 postotna boda više nego na proteklim izborima, objavila je državna televizija SRF.
Postali su četvrta stranačka grupacija u Švicarskoj
Time su Zeleni postali četvrta stranačka grupacija u Švicarskoj, istisnuvši na peto mjesto Kršćansko-demokratsku narodnu stranku.
Najviše je glasova - 25,6 posto - osvojila antiimigracijska Narodna stranka (SVP), 3,8 postotnih bodova manje nego na prethodnim izborima, ali je zadržala status najjače stranke u Švicarskoj.
Iza njih su socijaldemokrati s osvojenih 16,8 posto glasova, dva postotna boda manje nego na proteklim izborima. Liberali su osvojili 15,1 posto, 1,3 postotna boda manje.
Za Kršćansko-demokratsku narodnu stranku glasalo je 11,4 posto birača, 0,2 postotna boda manje nego na prošlim izborima.
"Klima je definitivno bila glavna tema ovih izbora", izjavio je čelnik frakcije zelene ljevice u donjem domu parlamenta Balthasar Glaettli.
Promjena klime dominantna politička tema u Švicarskoj
Promjena klime postala je dominantna politička tema u Švicarskoj, obujam čijih se poznatih ledenjaka u proteklih pet godina smanjio čak 10 posto.
Promjenu političkih prioriteta potvrđuje i švicarska agencija za ispitivanje javnog mnijenja Gfs.bern, prema čijem su istraživanju promjena klime i emisija ugljičnog dioksida bile odlučujuće teme za birače, važnije i od visokih troškova zdravstvene skrbi, blokade razgovora s Europskom unijom i imigracije.
SNP je u predizbornoj kampanji uglavnom ignorirala klimatska pitanja, oslanjajući se na uobičajenu ksenofobnu i anti-EU retoriku.
Iako su ostvarile najbolji izborni rezultat u povijesti svog političkog djelovanja, zelene stranke vjerojatno neće sudjelovati u novoj vladi, smatraju analitičari i 'zeleni' političari.
Prema jedinstvenom švicarskom političkom sustavu, dobar rezultat u jednom izbornom ciklusu ne donosi automatski i ulazak u saveznu vladu, koju su u proteklim desetljećima činili ministri iz redova narodnjaka, socijaldemokrata, liberala i kršćanskih demokrata.
Hoće li sudjelovati u vladi?
Švicarska politička tradicija nalaže da sve stranke koje žele ući u vladu i time promijeniti postojeći sustav stranačkih kvota moraju ostvariti dobar rezultat u minimalno dva izborna ciklusa zaredom.
"Zasigurno ne tražimo mjesto u saveznoj vladi", kazao je čelnik zelenih liberala Juerg Grossen u nedjelju za švicarsku novinsku agenciju sda-Keystone.
Čelnica zelene ljevice Regula Rytz ne isključuje pak mogućnost zahtjeva za sudjelovanjem u vladi.
"Sastav savezne vlade više nije potpuno primjeren", kazala je Rytz u nedjelju navečer u televizijskoj debati, komentirajući snažnu podršku birača Zelenima.
Zelena bi ljevica po njezinim riječima ipak mogla postaviti takav zahtjev samo ako neki od ministara podnese ostavku ili se povuče.
Umjesto toga, njezina je stranka u nedjelju zatražila nacionalni 'klimatski samit' stranačkih čelnika i znanstvenika o itineraru za smanjenje emisije štetnih plinova.