Američki proizvođači oružja izuzeti su iz novog i golemog obrambenog troškovnika Europske unije, koji je predstavljen jučer. Njime se želi izgraditi vojno-industrijski kompleks s ciljem odvraćanja Rusije i dokidanja ovisnosti o Americi, piše Politico.
Iz planova je zasad izostavljena i Velika Britanija. "Moramo kupovati više europskog, jer to znači jačanje europske obrambene tehnološke i industrijske baze", rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavljujući program Spremnost 2030.
U nastojanju da ojača veze sa saveznicima, Bruxelles je u program uključio zemlje poput Južne Koreje i Japana te Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (EFTA). U konačnici Europa bi na obranu mogla potrošiti čak 800 milijardi eura.
"Ne trebamo gledati samo na Rusiju kao prijetnju već promatrati i globalne geopolitičke situacije i gdje će Amerikanci usmjeriti svoju stratešku pozornost", rekao je novinarima europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius.
Posljednjih godina oko dvije trećine narudžbi EU za obranu otišlo je američkim obrambenim tvrtkama.
Komisija je predstavila svoj dugoročni prijedlog obrambene politike, poznat kao "bijela knjiga", te niz zakonskih prijedloga s ciljem da zemljama olakšaju povećanje vojne potrošnje i stvore cjelovitije obrambeno tržište.
"Ne radimo ovo da bismo krenuli u rat, već da bismo se pripremili za najgore i obranili mir u Europi", rekla je europska ministrica vanjskih poslova Kaja Kallas.
Ruska prijetnja glavni je pokretač jačanja europskog vojno-industrijskog kompleksa, ali i potezi američkog predsjednika Donalda Trumpa potiču Europu da bude brza.
Opasnost od prevelikog oslanjanja na Ameriku naglašena je Trumpovom iznenadnom odlukom da potkopa savezničku Ukrajinu obustavljanjem isporuka oružja i razmjene obavještajnih podataka kako bi izvršio pritisak na Kijev da prihvati mirovne pregovore s Rusijom.
Najkonkretniji prijedlog je obećanje Komisije da će posuditi do 150 milijardi eura zemljama članicama koje će se potrošiti na obranu u okviru takozvanog instrumenta SAFE. Iako će zajmovi biti dostupni samo zemljama EU, prijateljske države izvan bloka također mogu sudjelovati u zajedničkoj nabavi oružja.
Zajednička nabava prema prijedlogu SAFE otvorena je za Ukrajinu, Norvešku, Švicarsku, Island i Lihtenštajn iz EFTA-e te za "zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje, kao i treće zemlje s kojima je EU sklopila Partnerstvo za sigurnost i obranu".
Do kraja siječnja EU je imala šest obrambenih i sigurnosnih partnerstava: s Norveškom, Moldavijom, Južnom Korejom, Japanom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Turska i Srbija, kao zemlje kandidati za članstvo u EU, također bi se potencijalno mogle pridružiti.
To iz priče izostavlja SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo - iako bi se status Britanije mogao promijeniti. "Radimo na ovom obrambenom i sigurnosnom partnerstvu s Velikom Britanijom. Zaista se nadam da ćemo za svibanjski summit imati rezultate", rekla je Kallas.
Kanada je također jasno dala do znanja da želi čvršće sigurnosne odnose s EU. Komisija je jučer također predložila veću obrambenu suradnju s Australijom, Novim Zelandom i Indijom.
"Postoji mnogo zahtjeva diljem svijeta za suradnju s nama", rekao je visoki dužnosnik EU. Povlašteni tretman za europske tvrtke je pokušaj da se udovolji Francuskoj, jednom od vodećih europskih proizvođača oružja.
U daljnjem pokušaju zavrtanja tvrtki izvan EU, sporazum zabranjuje stranim zemljama pristup povjerljivim informacijama.
Također postavlja minimalni prag prema kojem 65 posto komponenata koje ispunjavaju uvjete za financiranje moraju biti europske, a ta definicija uključuje Ukrajinu i Norvešku.
Planirani fond isključio je oružane sustave u kojima država nečlanica EU ima ovlasti za projektiranje, odnosno kontrolu njihove konstrukcije ili upotrebe. Čini se da to obuhvaća većinu zajedničkih projekata proizvodnje američke vojne opreme u EU.
Zajmovima će se financirati zajednički projekti dviju ili više članica u pokušaju stvaranja obrambene industrije diljem EU. "Uklanjamo fragmentaciju upravo tako što potičemo države članice da se udruže i kupuju isto oružje po boljoj cijeni", rekao je dužnosnik EU.
U pokušaju da odmah pokrene kupnju oružja, Komisija će dopustiti zemljama EU da daju pojedinačne narudžbe u prvih 12 mjeseci.
Planovi objavljeni jučer također omogućuju zemljama članicama EU da zaobiđu stroga proračunska ograničenja bloka. Moći će premašiti ograničenje javne potrošnje EU do najviše 1.5 posto BDP-a u razdoblju od četiri godine.
Rok za traženje zajmova je 30. lipnja 2027., a zemlje mogu dobiti gotovinu do kraja 2030. Zajmove Komisiji moraju vratiti u roku od 45 godina.
