Priče o uspjehu: WhatsApp. Tihi ubojica SMS poruka i noćna mora teleoperatera

Foto: Shutterstock

U 2014. Facebook ga je kupio za 18.05 milijardi eura, što je jedna od najvećih akvizicija svih vremena. Danas, po nekim procjenama, vrijedi vrtoglavih 112.9 milijardi eura i broji 2 milijarde korisnika, što je čak 25% svjetske populacije. A šanse da će vam baš za vrijeme čitanja ovog članka doći njegova obavijest su - gotovo pa zagarantirane. 

Tihi ubojica SMS poruka i noćna mora teleoperatera, WhatsApp je prošlog desetljeća počeo strelovito rasti te je u kratkom roku zasjeo na tron aplikacija za razmjenu poruka. I premda danas postoje mnogi konkurenti koji tvrde da su bolji, WhatsApp se uz pomoć pametnog ulaganja i inovativnosti neumorno drži svoje krune, istovremeno nas učeći najbitnijoj lekciji poslovanja: jedno je postati uspješan, a drugo ostati uspješan.

Što ima?

WhatsApp je nastao u veljači 2009. godine, kada su ga osnovali bivši zaposlenici Yahooa Jan Koum i Brian Acton. Ideja za aplikaciju je nastala iz potrebe za jednostavnom, bržom i jeftinijom alternativom tradicionalnim SMS porukama, koja koristi internetsku vezu umjesto mobilne mreže.

Sam naziv "WhatsApp" dolazi od engleskog izraza "What's up?" (Što ima?), što je neformalni način za započinjanje razgovora. U samom početku je WhatsApp bio jednostavan alat za slanje tekstualnih poruka, ali je ubrzo dodao značajke kao što su slanje slika, videozapisa i glasovnih poruka, čime je postao sveobuhvatan komunikacijski alat.

Nije bitno koliko puta padneš - bitno je koliko puta ustaneš

Životnu priču jednog od osnivača WhatsAppa s razlogom nazivaju inspirativnom. Naime, prije nego što je osnovao WhatsApp, Brian Acton je radio za Apple, Adobe i zatim Yahoo te je u tim tehnološkim gigantima skupio vrijedno iskustvo.

Ipak, 2007. godine odlučio je dati otkaz u Yahoou kako bi unio dašak svježine u svoju karijeru, ali i privatni život te se - nakon godine dana putovanja po Južnoj Americi s Janom Koumom - 2009. prijavio za posao na Facebooku i Twitteru. I jedni i drugi su ga odbili.

Objave Briana Actona na Twitteru nakon odbijenica. Screenshot: Twitter (2009.)

Iako su mu iz Facebooka - unatoč godinama iskustva u toj branši - navodno rekli da "nije dovoljno dobar kandidat", odbijenica ga nije obeshrabrila, naprotiv. Upravo ova odbijenica postala je ključna točka u Actonovom životu, koja ga je motivirala da slijedi svoju poduzetničku viziju, što je dovelo do stvaranja WhatsAppa s njegovim bivšim kolegom iz Yahooa Janom Koumom.

Nije pogrešno onda zaključiti kako su odbijenice Facebooka i Twittera poslužile kao podsjetnik da neke odbijenice - ili čak i neuspjesi - mogu biti najbolja motivacija za uspjeh. A primjer Briana Actona to izvrsno pokazuje.

Putovanje od milijun kilometara počinje samo jednim korakom

U sljedećih pet godina WhatsApp je nezaustavljivo rastao, koristeći svaku tehnološku inovaciju u svoju korist.

Ipak, prvi koraci bili su spori. Prvobitno izdan na App Storeu, WhatsApp su mogli koristiti samo vlasnici iPhonea, a aplikacija je skinuta "svega nekoliko puta". To se sve promijenilo u lipnju 2009. godine, kada je Apple uveo push obavijesti, čime su korisnici počeli dobivati obavijesti čak i kada ne koriste neku aplikaciju.

Broj ljudi koji su skinuli WhatsApp je iznenada eksplodirao; već u kolovozu iste godine 250 tisuća osoba aktivno je koristilo ovu aplikaciju za razmjenu poruka, a ulagači su počeli shvaćati njezin ogroman potencijal.

Tako je i Google, poznat po iznimno uspješnim akvizicijama, više puta pokušao kupiti WhatsApp, no bezuspješno.

Dodatna sredstva ulagača vlasnici WhatsAppa koristili su za uvođenje novih značajki te su u prosincu svojim korisnicima omogućili slanje fotografija. Godinu dana kasnije, u kolovozu 2010., WhatsApp je postao dostupan i korisnicima Android mobilnih uređaja.

Jedna od najranijih verzija WhatsAppa. Screenshot: YouTube

Do rane 2011. godine WhatsApp je bio u top 20 najskidanijih aplikacija na američkoj inačici App Storea, a 2013. godine brojao je 400 milijuna aktivnih korisnika, više od 50 zaposlenika, dok mu je tržišna vrijednost iznosila gotovo 1.5 milijardi eura.

Od "nedovoljno dobrog kandidata" do akvizicije u vrijednosti 18 milijardi eura

Godinu dana nakon procjene vrijednosti od gotovo 1.5 milijardi eura, 19. veljače 2014., Facebook Inc. (danas Meta Platforms) objavio je da preuzima WhatsApp za svotu od 18.05 milijardi eura, što je bila njihova najveća akvizicija do tada.

Facebook je, uz savjetovanje Allen & Co., platio 3.8 milijardi eura u gotovini, 11.42 milijarde eura u Facebook dionicama i, uz savjetovanje Morgana Stanleyja, dodatnih 2.85 milijardi eura u ograničenim dioničkim jedinicama dodijeljenim osnivačima WhatsAppa Koumu i Actonu. Dionički udjeli zaposlenika trebali su se osloboditi u četiri godine nakon zatvaranja transakcije.

Brian Acton je tako, od osobe koja je bila "nedovoljno dobar kandidat" za rad u Facebooku, postao osoba koja je od njega dobila 2.79 milijardi eura.

Tri dana nakon što je najavio prodaju WhatsAppa, Koum je rekao da rade na uvođenju glasovnih poziva. Također je rekao da će novi mobilni telefoni biti prodavani u Njemačkoj pod brendom WhatsApp, a njihov krajnji cilj bio je biti prisutan na svim pametnim telefonima.

Deset godina rasta, rasta i još malo rasta

S punim rezervoarom prestižnog Facebookovog goriva jurilica zvana WhatsApp u sljedećih deset godina pokorila je tehnološki svijet, konzistentno uvodeći inovacije, pritom jačajući sigurnost i privatnost korisnika.

Tako je između 2014. i 2024. godine WhatsApp uveo desktop verziju aplikacije, dijeljenje lokacije, potvrde o čitanju, dijeljenje dokumenata kao što su PDF-ovi, sveobuhvatno šifriranje poruka, poslovnu verziju, zajednice, videopozive, dijeljenje priča te grupne audio i videopozive.

Upravo zbog posvećenosti konstantnom unaprjeđivanju i pametnom ulaganju, WhatsApp je od "svega nekoliko" korisnika u 2009. došao na današnju brojku od 2 milijarde aktivnih korisnika i vrijednosti od 112.9 milijardi eura. Po procjenama, svaki korisnik WhatsAppa "vrijedi" 42 eura.

WhatsApp je danas druga najpopularnija besplatna aplikacija u Google Play trgovini te osma najpreuzimanija aplikacija na svijetu. Dostupan je u više od 180 zemalja i na 60 različitih jezika, a čak 69% korisnika interneta ga koristi. 

Broj zaposlenika je skočio s 50 na 2.5 tisuća. Oni pokrivaju milijarde korisnika i brinu se da se čak milijardu poruka dnevno obradi. Uključujući i - usudit ćemo se reći - vaše.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.